spot_img
spot_img
Nedjelja, 1 prosinca, 2024

Obilježen Dan Franjevačke teologije

Program proslave započeo je svetom misom u oratoriju Franjevačkog samostana Sv. Pavla, koju je predvodio pomoćni biskup banjolučki u miru mons. dr. fra Marko Semren, uz suslavlje 15-ak svećenika, među kojima su bili i provincijal Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Zdravko Dadić te dekan sarajevske Franjevačke teologije fra Josip Jozić.

Nakon svetopisamskih čitanja i naviještenoga Evanđelja, započinjući svoju homiliju, propovjednik je podsjetio kako nas je zaštitnik ovoga franjevačkog učilišta i najveći franjevački učitelj i mislilac Bl. Ivan Dunsa Škot, uči nas, u svijetlu osamstotih obljetnica Franjevačkog reda: Potvrđenog pravila, Greccia, La Verne, da je u našemu životu bitno vjerovati da nam je Bog blizu i da nas ljubi u Isusu Kristu i gajiti duboku ljubav prema njemu i prema njegovoj Crkvi.

„Ovo je prigoda da si posvijestimo da je Franjin pokret u Crkvi i Franjevački red koji je iz njega proistekao dar milosti Božje, a ne ljudsko djelo. To je plod Franjina posvemašne otvorenosti Evanđelju, njegova iskrenog traženja Boga i spremnosti da Evanđelje potpuno ostvari u svom životu, sve do svoje posvemašne sličnosti Kristu koja se vidljivo očitovala u stigmama na njegovu djelu“, tumačio je mons. Semren, napominjući i kako na početku ne stoji Franjin asketski ili pokornički život, već njegova otvorenost Riječi Božjoj i Božje djelovanje.

„Umjesto da se sam nametne Bogu, Franjo daje Bogu priliku da djeluje u njemu i po njemu. Sam Franjo i nas poziva da se od djela okrenemo Riječi i njoj se otvorimo, kako bi se u njoj našlo nadahnuće za pravi način djelovanja. Za Sv. Franju Pravilo se moglo izreći u jednoj jedinoj rečenici; ‘Pravilo i život manje braće jest ovo: obdržavati sveto Evanđelje Gospodina našega Isusa Krista, živeći u poslušnosti, u čistoći i siromaštvu“, potaknuo je.

Nadalje, obraćajući se na osobit način studentima Franjevačke teologije, biskup Semren je, citirajući Evanđelje, kazao kako će učenik biti savršen kada bude kao učitelj. „Prema Evanđelju, učenici su prijatelji Kristovi, braća Kristova“, zaključio je propovjednik.Misno slavlje skladnim pjevanjem animirao je zbor bogoslova Fra Nenad Dujić pod ravnanjem fra Emanuela Josića. Potom je uslijedila svečana akademija, na kojoj je prigodno predavanja, naslovljeno Fenomen tona, održao fra Emanuel Josić.

Govoreći o iskustvu tona, predavač je, uz ino, istaknuo kako je to iskustvo zapravo iskustvo neodoljivosti. „Ton je neodoljiv ‘poziv’ na čvrsto ujedinjenje s tonom onoga koji ga proizvodi i koji ga sluša, jedinstvo između svirača, odnosno pjevača i slušača, te na relaciji samih slušača, a također i u samoj osobi pjevača, odnosno tonovima i osobama i instrumentima, izvorima tonova. Ta neodoljivost zvučnoga iskustva ugodan je poticaj na jedinstvo između Boga i ljudi. Iskustvo toga otkrića ujedinjuje ne samo pojedinca s Bogom, već kuje zajednički identitet i cijeli splet unutarnjih odnosa u ljudima koji sudjeluju u tom iskustvu i njemu koji mu se povjerava“, objasnio je fra Emanuel.

Ovogodišnji Dan Franjevačke teologije imao je jednu posebnost. Naime, ove godine, zbog novoga načina izrade u Zagrebu nisu dodijeljene diplome. Ipak, na svečanosti su pročitana imena ovogodišnjih diplomanata: fra Anton Selitaj, fra Driton Hajdaraj, fra Tonći Šarić, fra Matej Juričević, fra Dario Laštro, i fra Tomislav Vidović.

Nakon toga, dekan Jozić dodijelio je prigodna priznanja najboljim studentima. Nagrađeni su: fra Benjamin Vrdoljak (prosjek 9,00), fra Noa Strinić (9,18), fra Dario Laštro (9,37), fra Matej Juričević (9,56), fra Ante Pavić (9,63), fra Tonći Šarić (9,75) i fra Ivan Pilić (9.82). Svečanu je akademiju glazbeno uresila mlada pijanistica Luna Kovač.

Treba još napomenuti i kako je, u okviru obilježavanja Dana Franjevačke teologije, u četvrtak, 7. studenoga predstavljen spomen-spis u povodu 70. obljetnice rođenja mons. Semrena, naslovljen Navjestitelj Božje riječi i franjevački odgojitelj.Kažimo još kako se Franjevačka teologija u sarajevskoj četvrti Nedžarići nalazi od 1966., a 1968. u njoj je započeo redoviti školski rad. Tu je ostala do 8. lipnja 1992. kada je zgradu zaposjela srpska vojska. Povukli su se tek krajem veljače 1996. ostavivši zdanje potpuno devastirano i opljačkano. Radovi na obnovi potrajali su do ožujka 1997.

Također, zahvaljujući donatorima iz Švicarske i pomoći Vlade Sarajevske županije i Grada Sarajeva, nakon dugog niza godina, obnovljen je i amfiteatar teologije, piše KT.

Izvor: viteski.ba

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti