Subota, 1 listopada, 2022

Njemačka uvodi “zelenu kartu”

Pročitajte i ovo

Njemačka vlada uvodi svojevrsnu “zelenu kartu” kojom namjerava ublažiti golemu nestašicu radne snage.

Kako piše Deutsche Welle, takozvana “Chancenkarte” ili “karta prilike” u slobodnom prijevodu predstavljena je javnosti ovoga tjedna.

Ministar rada Hubertus Heil pojasnio je kako će “karta prilike” ponuditi strancima mogućnost da dođu u Njemačku kako bi potražili posao, čak i ako nemaju prethodnu ponudu nekog njemačkog poslodavca.

No, moraju ispunjavati barem tri od četiri kriterija. To su posjedovanje fakultetske diplome ili stručne kvalifikacije, radno iskustvo od najmanje tri godine, znanje jezika ili prethodno boravište u Njemačkoj te da su mlađi od 35 godina.

Time je njemački model daleko jednostavniji od primjerice kanadskog bodovnog sustava za “zelenu kartu”. Kako je pojasnio Heil, broj “karti prilika” bit će ograničen, a vlada će svake godine odobravati određen broj, ovisno o potrebama tržišta rada.

Da bi ovaj sustav mogao pomoći njemačkim poslodavcima smatra i Sowmya Thyagarajan, Indijka koja je 2016. došla u Hamburg kako bi dovršila svoj doktorat iz zrakoplovnog inženjerstva.

Danas je direktorica vlastite kompanije Foviatech koja se bavi softverom za sektor prijevoza i zdravstvene skrbi.

Mislim da ovaj sustav može biti vrlo dobra prilika da stranci dođu ovdje raditi. Posebice zato jer se smanjuje populacija mladih u Njemačkoj”, kaže Thyagarajan.

Kaže kako trenutno njezina kompanija pri zapošljavanju daje prednost državljanima Njemačke i članica Europske unije, jednostavno zato jer je “papirologija” pri zapošljavanju državljana trećih država prevelika.

Međutim, dio analitičara smatra kako će “karta prilike” dodatno zakomplicirati sustav imigracije.

Ovo postavlja nepotrebno visoke prepreke i čini sustav još složenijim, komentirao je Holger Bonin, direktor istraživanja Instituta za ekonomiku rada (IZA) iz Bonna.

Prema njegovu mišljenju, Heilov sustav jednostavno zahtijeva dodatno birokratiziranje.

Zašto ga nisu učinili jednostavnijim? Primjerice, odobriti strancima vizu kako bi potražili posao, a ako ga ne nađu u određenom razdoblju, moraju napustiti Njemačku, ističe Bonin.

Dodaje kako kriterije koju zahtijeva “karta prilike” poslodavci mogu zatražiti prilikom procesa zapošljavanja.

Ne treba im birokratski dokument za predselekciju, navodi taj analitičar.

Štoviše, neki kriteriji koje zahtijeva “karta prilike” dijelu njemačkih poslodavaca nisu toliko važni. Primjerice, kompaniji sa zaposlenicima iz niza država gdje se uglavnom komunicira na engleskom, znanje njemačkog jezika ili prijašnje boravište u Njemačkoj neće biti presudno za odabir zaposlenika s “kartom prilike”.

Sowmya Thyagarajan smatra kako su kriteriji koji se tiču kvalifikacija i znanja jezika važni, ali nije sigurna u potrebu ograničavanja dobi onih koji će aplicirati. “Nije bitno da su mladi, već koliko su kvalificirani”, smatra Thyagarajan.

Ova “njemačka Indijka” skeptična je i oko kriterija trogodišnjeg radnog iskustva jer u nekim slučajevima završetak školovanja daje i potrebnu stručnost.

Za neke poslove nije potrebno da imate iskustvo, dok je druge to jedino bitno, ocjenjuje Thyagarajan, prenosi Poslovni hr.

Nedostatak stručne radne snage nije problem s kojim se Njemačka bori od jučer.

Federacija njemačkih udruga poslodavaca u metalskoj i elektrotehničkoj industriji ističe kako dvije od pet kompanija iz njezinog članstva ima problema s proizvodnjom zbog nedostatka kvalificiranih radnika. Središnja udruga obrtnika (ZDH) tvrdi kako njemačkoj nedostaje oko 250.000 kvalificiranih obrtnika.

U posljednjih nekoliko godina raste broj kvalificiranih stranih radnika koji u Njemačku dolaze iz država izvan EU-a, ali je i dalje relativno mali. Prema službenim podacima, 2019. registrirano je malo više od 60.000 kvalificiranih radnika, što je tek 12 posto od ukupnog broja imigranata iz trećih država koji su te godine došli u Njemačku.

U privlačenju stručne radne snage Njemačka ima nekoliko kulturoloških nedostataka u odnosu na druge zapadne države – njemački se globalno mnogo manje govori od engleskog.

Kvalificirani radnici uvijek gledaju da dođu u zemlje gdje se govori engleski, kaže Sowmya Thyagarajan.

Drugi je problem što njemački poslodavci u pravilu traže veći set svjedodžbi, diploma i certifikata nego u drugim državama, a često ti dokumenti nisu priznati u Njemačkoj. Njihovo priznavanje često traje mjesecima.

Ti problemi neće biti riješeni uvođenjem “karte prilike”, kaže Holger Bonin.

Postoje i drugi sustavni problemi za njemačke poslodavce. Tamošnji savezni sustav rezultira situacijom da kvalifikacija u jednoj saveznoj pokrajini nije priznata u drugoj. U svakom slučaju, ministra Heila čeka još mnogo posla.

TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA

Najčitanije zadnjih 7 dana

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Posljednje objavljeno

Firma iz BiH radnicima nudi plaću do 2500 KM. Je li to dovoljno?

Radničke plaće u Bosni i Hercegovini u posljednje vrijeme su u porastu, ne zahvaljujući naporima vlasti već nedostatku radne...
- Marketing -
- Marketing -

Podcast UZOR

- Marketing -

Pročitajte i ovo