Najjača gospodarska sila u Europi napravila je prve korake kako bi se riješila energetske ovisnosti o ruskim energentima.
Naime, Njemačka i Katar dogovorili su u petak energetsko partnerstvo prema kojemu bi Doha mogla početi Berlinu isporučivati ukapljeni prirodni plin 2024. godine. Katarski emir, šeik Tamim bin Hamad Al Thani, i njemački ministar gospodarstva Robert Habeck potpisali su deklaraciju o produbljivanju energetske suradnje, a poseban fokus stavljen je na trgovinu vodikom i ukapljenim prirodnim plinom (LNG).
Sporazum o partnerstvu predviđa redovite sastanke između dužnosnika obiju zemalja i stvaranje radne skupine koja će razvijati trgovinske odnose vezano za vodik i LNG te radnu skupinu posvećenu obnovljivim izvorima energije.
– Katar će postati ključan za energetsku strategiju Njemačke u budućnosti s ciljem diverzifikacije opskrbnih pravaca, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz na zajedničkoj konferenciji s katarskim emirom.
– Pitanje energetske sigurnosti za nas je izuzetno važno. Njemačka će razviti infrastrukturu kako bi mogla uvoziti ukapljeni plin tankerima. Ovo je veliki korak, rekao je.
Rusija je u ovom trenutku najveći dobavljač plina za Njemačku, a ministar gospodarstva Robert Habeck pokrenuo je nekoliko inicijativa kako bi smanjio energetsku ovisnost Berlina o Moskvi.
Danas potpisani sporazum doduše nije jamac da će, dugoročno gledano, dogovor biti ostvaren, upozorila su početkom mjeseca za Reuters tri izvora bliska pregovorima.
Prepreku uspješnoj suradnji predstavljaju uvjeti koje Berlin možda nije spreman ispuniti – zahtjev Katara da Njemačka potpiše ugovor na najmanje 20 godina te klauzula koja bi spriječila Berlin da preusmjerava plin na druge lokacije u Europi, kojoj se Europska unija protivi.
Prije dva mjeseca ministarstvo gospodarstva izvijestilo je da bi Njemačka još ove godine mogla prepoloviti uvoz nafte iz Rusije dok bi o uvozu plina mogla biti ovisna još najmanje dvije godine.
Europska komisija je zemljama članicama Europske unije predložila da do kraja godine obustave uvoz ruske nafte i naftnih prerađevina. Neke zemlje poput Slovačke i Mađarske se protive embargu.
Njemačka ovisnost o ruskoj nafti je mnogo manja nego kada je u pitanju ruski plin. Pokrivanje njemačkog tržišta ruskom naftom je posljednjih tjedana s 35 palo na 12 posto.
Podsjetimo, prije rata u Ukrajini Njemačka je 51 posto potrošnje plina pokrivala uvozom iz Rusije.
