Nekima u BiH smeta i samo spominjanje pojma konstitutivnih naroda zbog čega na sastanku Procesa Brdo Brijuni nije usvojena zajednička deklaracija, rekao je u ponedjeljak predsjednik Zoran Milanović u očitoj aluziji na bošnjačke predstavnike.
Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na svim razinama vlasti u BiH ključno je za stabilnost države, kao i iskrena predanost svih političkih lidera procesu izbornih reformi u punom suglasju s EU standardima, trebalo je, na prijedlog Zagreba, stajati u konačnom dokumentu predsjednika Slovenije, Hrvatske i šest zemalja zapadnog Balkana.
Milanović je na konferenciji za medije nakon sastanka rekao da nekima naprosto smeta samo spominjanje pojma konstitutivnosti triju naroda, u očitoj aluziji na bošnjačke predstavnike.
Moj prijedlog prije nekoliko dana, u pripremi ovog sastanka, bio je da se u dokumentu spomene i konstitutivnost naroda u BiH. Meni, nama, mnogima se to čini kao minimum standarda, ali kolege iz BiH, neki, to nisu dali te je taj prijedlog odbijen istog trena, kazao je, javlja Hina.
Ubrzo se javio i bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović.
Naravno da mi je to bilo sporno i zbog toga nije bilo prihvaćeno, zato što je to unutarnje pitanje BiH i nitko se neće baviti unutarnjim pitanjima u BiH osim nas, rekao je Džaferović u izjavi nakon skupa, kazavši kako smatra da se taj format ne treba baviti takvim pitanjima.
Na pitanje slovenske novinarke o tome hoće li doći vrijeme da će Hrvati uspjeti izabrati svog člana Predsjedništva, Džaferović je odgovorio da će njih birati ”građani BiH”.
Građani BiH će birati Bošnjaka, birat će Hrvata i birat će Srbina. To je ono što je sada propisano ustavom, rekao je bošnjački član Predsjedništva manje od mjesec dana uoči Općih izbora u BiH.
Ne biraju narodi, narodi ne idu na izbori, građani idu na izbore, dodao je.
Počeo sastanak šefova država Procesa Brdo-Brijuni u Brdu kod Kranja u Sloveniji. Kao supredsjedatelj, zajedno s predsjednikom Slovenije @BorutPahor na sastanku sudjeluje i predsjednik Milanović. pic.twitter.com/9iu8AClZaK
— Nikola Jelić (@NikolaJeli2) September 12, 2022
Milanović se ”sa sličnim problemom suočio” i sredinom prošle godine na sastanku na vrhu NATO-a kad se morao ”boriti i prijetiti blokadom zajedničke izjave” kako bi u završni tekst ušao ”običan spomen” Daytonskog sporazuma.
To vam govori u kakvim okolnostima živimo i da se moramo boriti za temeljna prava, rekao je na konferenciji za medije uz slovenskog predsjednika Boruta Pahora.
Umjesto zajedničke deklaracije usvojeni su zaključci.
Članice Procesa njima su, između ostalog, poručili Europskoj uniji da je njezino proširenje bitno te da je ključno da se ono ubrza. Europski savez pozvan je da pomogne zapadnom Balkanu u nošenju s energetskom i ekonomskom krizom te da se ukine vizni režim.
EU je pozvan i da Bosni i Hercegovini da status kandidata do kraja ove godine.
Milanović je na rekao kako u dijelu EU-a, posebno na zapadu saveza, ”postoji duboka rezerva” prema europskom putu zapadnog Balkana te da je ona ”toliko duboka da se može rezati”.
Zorni pokazatelj toga, smatra hrvatski predsjednik, bila je odluka EU-a u lipnju kad je status kandidata dodijeljen Moldaviji i Ukrajini, ali ne i BiH.
Na sastanku Procesa Brdo-Brijuni nije donesena deklaracija.”Samo spominjanje jednakih prava za sve konstitutivne narode u BiH nekima naprosto smeta”, rekao je predsjednik Milanović. Prihvaćeni su zaključci kojima se poziva EU da BiH da status kandidata do kraja 2022.
— Nikola Jelić (@NikolaJeli2) September 12, 2022
Ja to smatram moralnim užasom, rekao je Milanović i ponovio da bi on da je bio na poziciji hrvatskog predstavnika u Europskom vijeću uvjetovao status kandidata dvjema zemljama Istočnog partnerstva s dodjeljivanjem statusa i BiH.
Hrvatski predsjednik rekao je da to ponavlja ne zato da čini zlo Ukrajini, jer joj to neće pomoći kao ni BiH.
To je simbolično, ali pokazuje određeni odnos, gard, stav.
Odjednom Ukrajina može, a BiH ne može. Organizacija koja tako vodi svoju vanjsku i regionalnu politiku nije na pravom putu, zaključio je Milanović, javila je Hina.
