U Europskom parlamentu pokrenuta je inicijativa da se stane u kraj prodaji iste robne marke različitog kvaliteta u starim i novim članicama EU i da se ta praksa proglasi prevarom. Udruženja potrošača iz zemalja EU navode da roba lošijeg kvaliteta stiže uglavnom iz Rumunije, Bugarske, Mađarske i Poljske, gdje velike svjetske kompanije imaju razvijenu proizvodnju namijenjenu za stanovništvo ovog dijela Europe.
Izvor: Dnevni avaz
U BiH do sada nisu rađena usporedna istraživanja kvaliteta naših proizvoda s onima u zemljama EU, ali se potrošači stalno žale da “ono što nikome ne valja, završi kod nas”. Predsjednik Udruženja potrošača RS Dragovan Petrović naveo je da se proizvodi na isti način reklamiraju kod nas kao i u zemljama u kojima su znatno kvalitetniji, ista im je i ambalaža, a čak se ni cijene ne razlikuju, pa se dešava da kod nas budu i više.
– U ovoj situaciji najviše profitiraju trgovci koji reguliraju cijenu. Postoji velika razlika u kvalitetu gotovo svih proizvoda – od tehnike, kozmetike, hrane, odjeće, obuće… U Srbiji je rađeno jedno takvo poređenje za deterdžent koji je namijenjen i našem tržištu i ti proizvodi su bili daleko lošijeg kvaliteta. Do sada u BiH nisu rađena usporedna ispitivanja kvaliteta proizvoda s kvalitetom proizvoda u zemljama EU, uglavnom iz financijskih razloga, jer su za to potrebni specijalizirani laboratoriji i znanje. No, vjerujem da će se to u narednom periodu, kako se naša zemlja bude približavala EU, promijeniti i da će se ukinuti praksa štetna za naše potrošače – kazao je Petrović.
No, ni u svim zemljama EU nije ista situacija. U prilog tome govori i istraživanje koje je uradilo slovačko udruženje potrošača prije dvije godine, kada je kontroliralo kvalitetu hrane i pića u osam zemalja članica EU i otkrilo velike razlike. Uspoređene su namirnice u prodavnicama u Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Rumuniji i Bugarskoj i utvrđeno je da su proizvodi lošijeg kvaliteta namijenjeni novim članicama EU.
Nacionalno zakonodavstvo
– Europska komisija je odbacila stavove ovakvih istraživanja i istakla da se različitost u kvalitetu odražava i na cijenu. To nije nikako regulirano, već je riječ o odluci trgovaca na osnovu zahtjeva tržišta. Prema stavu Evropske komisije, kvalitetu proizvoda mora biti reguliran kroz nacionalno zakonodavstvo, ali mora postojati definiran europski standard. Naše zakonodavstvo nema u cijelosti definirano pitanje kvaliteta proizvoda i Agencija za sigurnost hrane BiH donosi propise za pojedinačne proizvode, pa je do sada regulirano pitanje kvaliteta vina, flaširane vode, konzumnih jaja, mlijeka, nekih vrsta voća i povrća – kazali su nam iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH.
U BiH nitko nije odgovoran
Za razliku od SAD, EU nema općeprihvaćenu definiciju prevare s hranom, jedino regulativa 178/2002 propisuje da je zabranjeno “obmanjivati potrošače”. U BiH se tim pitanjem nitko ne bavi, a evidentno je da postoje brojne pritužbe građana. Naime, iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača BiH saopćili su nam da je pitanje sigurnosti prehrambenih proizvoda u nadležnosti Agencije za sigurnost hrane BiH, kojoj žalbe takvog sadržaja proslijede na postupanje.
No, iz ove agencije su nam odgovorili da oni nisu zaduženi za pitanje kvaliteta stranih robnih marki na tržištu BiH te su nas uputili na Instituciju ombudsmana za zaštitu potrošača BiH?!
