Inovator i poduzetnik Mate Rimac provozao je Neveru po Bosni i Hercegovini. No, to se nekima nije svidjelo u Livnu, jer je livanski kraj Mate prozvao Bosnom. Evo što su mu poručili na FB stranici ‘Poskok‘.
– Rodijače Mate, nije ti ovo Bosne vidilo, osim ako si iz Bosne pod Kamešnicu izbio. Znači da ponovimo još jednom: Livanjski kraj nikada nije bio Bosna. Bio je banovina unutar hrvatskog kraljevstva, bio je svašta samo nikada nije bio niti će biti Bosna. Kao što ni Bihać ni Kladuša ni Podzvizd nisu Bosna.
Livno je najispravnije nazivati Stara Hrvatska, Prava Hrvatska, onako kako ga srpski povjesničari zovu. Ako pak želite regionalno ime imate ih na pretek: Završje, Tropolje, Južni dio Jajačke banovine, južni dio Zapadnijeh Strana.
Jajce, Bihać, Unsko Sanski kanton su Zapadne strane. Uglavnom sve je to područje vladavine dalmatinskog hercega Hrvoja Vukčića unuka Hrvatinovog. Hrvatinića.
A Bosna je, gdje je Bosna? Stari Livnjaci su govorili “odoh malo do Bugojna do pijace da vidin šta ima u Bosni”
Nadalje, autor auta koje se zove Nevera, morao bi znati kako se zove kraj u kojem su se odvile sve pripreme za Oluju. Oluje prije Oluje.
Dobronamjerna kritika. Pozdrav Livnu! Pozdrav Staroj Hrvatskoj! – naveli su na toj stranici.
Hrvatska enciklopedija: Livno je bilo dijelom Bosne…
Livno, grad u jugoistočnom dijelu Livanjskog polja, 74 km jugozapadno od Bugojna, BiH (Federacija BiH); 7927 st. (2013; 10 080 st., 1991). Leži na obalama rijeke Bistrice, na 750 m nadmorske visine, objašnjava Hrvatska enciklopedija Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, pa nastavljaju:
– Sačuvane su džamije iz XVI. st. (Balaguša sa sat-kulom, Lala-pašina ili Begluk, Hadži-Ahmed Dukatarova ili Glavica); Pirijina kula, kameni lučni most (XVII–XVIII. st.), pravoslavna crkva iz 1858, franjevački samostan s crkvom sv. Petra i Pavla iz 1859.
Prehrambena industrija (sir i dr.). Ležišta smeđeg ugljena i lignita te kamena i kamenih agregata. Sportska zračna luka. – Područje Livna bilo je naseljeno već u prapovijesno doba. Epigrafski i drugi nalazi upućuju na pretpostavku da se u Livanjskome polju u drugoj polovici I. st. razvio rimski municipij Pelva.
Livno prvi put spominje bizantski car Konstantin Porfirogenet polovicom X. st. kao sjedište istoimene starohrvatske županije (Hlevne, Hlijevno), a ona se prvi put izravno spominje 892. u naslovu njezina župana Želimira.
Osim Livanjskoga, ta je starohrvatska županija obuhvaćala još Duvanjsko i Kupreško polje. U sastavu srednjovjekovne Hrvatske Livno je bilo do 1326., kada je prvi put ušlo u sastav srednjovjekovne Bosne, a trajno 1387. Od kraja XIII. st. do 1485. Livno je bilo pod vlašću više velikaških obitelji, među kojima se ističu Šubići, Kotromanići, Galešići, Anžuvinci, Hrvatinići i Kosače.
U sklopu Bosne Livno je bilo do 1463., kada su ga osvojili Osmanlije, koji su – privremeno potisnuti – zavladali njime 1485. U sklopu Osmanskoga Carstva Livno je bilo sjedište Kliškoga sandžaka, a nakon 1699. kapetanije.
God. 1878. zauzele su ga austro-ugarske postrojbe. Za Kraljevine SHS i Jugoslavije bilo je sjedište kotara u travničkoj oblasti (1922–29), Primorskoj banovini (1929–39) i Banovini Hrvatskoj (1939–41). Za II. svjetskoga rata nalazilo se u NDH u sklopu velike župe Pliva–Rama (1941–43) i Hum (1943–44).
Tijekom 1942–43. više su ga puta zauzimale i napuštale partizanske postrojbe, neko vrijeme ondje je bio smješten i Vrhovni štab NOVJ, a 6. XII. 1943. zauzele su ga združene njemačko-ustaške snage. Jedinice NOVJ ušle su u Livno 10. X. 1944.
Tijekom rata u BiH (1992–95) livanjsko područje dijelom su zauzele srpske snage, a Livno su napadale u travnju 1992. Od lipnja 1995. snage Hrvatskoga vijeća obrane (HVO) nadzirale su cijelo livanjsko područje – piše Enciklopedija.
Livnjaci u anketi u većini kažu da su – Bosna
Domaći stanovnici u Livnu kažu da nisu niti Bosna niti Hercegovina nego Završje. Livanjski i Duvanjski mentalitet nije niti Bosanski niti Hercegovački, prenosi Tomislavcity.com.
– Nedavno je rađena anketa za portal Direktno u kojoj je od 3 466 ispitanika 32% Livno smjestilo u Hercegovinu, 40% u Bosnu, dok 28% smatra da je Livno ono „i“. Također se zna čuti i narodni naziv,,Tromeđa” aludirajući na među Dalmacije, Hercegovine i Bosne. Stanovnici iz Bosne uglavnom će za Livno reći da je Hercegovina.
