Kvarovi na vozilima uzrokuju oko 5 posto prometnih nesreća u Bosni i Hercegovini.
To su podaci istraživanja Bosanskohercegovačkog automoto kluba BiHAMK, a čiji su rezultati objavljeni u informaciji o statistici kvarova – najčešćim kvarovima na motornim vozilima za 2020. godinu, piše Večernji list.
Uzroci kvarova
U provedenom istraživanju obuhvaćeno je i statistički obrađeno gotovo 50.000 intervencija na vozilima nosivosti do 3,5 tona svih marki i modela zastupljenih na tržištu BiH.
Najveći broj kvarova tijekom navedene godine odnosio se na elektriku, s ukupnim udjelom od 35,09%.
Na drugom mjestu najčešćih kvarova su kvarovi motora i ispušnog sustava s udjelom od 22,86%, dok se na trećem mjestu najčešćih kvarova nalaze oni upravljačkog mehanizama i sustava vješanja s udjelom od 10,37%.
Uzimajući u obzir usluge koje BiHAMK pruža motoriziranim građanima, najveći broj kvarova odnosi se na vrste kvarova koje izravno utječu na pokretljivost/mobilnost motornih vozila. Uzroci kvara iz oblasti elektrike odnose se najčešće na startnu bateriju, elektropokretač, generator, svjećice, transformator napona (bobina), napojne kabele i sl. Osim toga, uzrok kvara može biti i neispravan osigurač, elektromagnetski prekidač (relej), grijači kod dizelskog motora, određeni senzori, aktuatori i sl.
Zbog velikog broja električnih sklopova i start/stop sustava kod novijih vozila, startne baterije (akumulator) u vozilima su jako opterećene. Još ako je pri tome i profil vožnje neodgovarajući, životni vijek startne baterije može biti značajno skraćen. Bilo kakvo korištenje potrošača (radio, klima-uređaj i dr.) u trenutku kada pogonski agregat (motor) nije aktivan dovodi do većeg pražnjenja startne baterije, što traži dopunjavanje startne baterije generatorom. Sva punjenja i pražnjenja kulminiraju skraćivanjem vijeka trajanja startne baterije, stoji u spomenutoj informaciji o statistici kvarova – najčešćim kvarovima na motornim vozilima.
Kvarovi koji se odnose na motor i ispušni sustav najčešće su prouzročeni potrošenim vitalnim dijelovima motora (istrošenost klipnih zaptivnih prstenova i košuljice cilindra, zaptivača) što se manifestira povećanom potrošnjom ulja i/ili goriva, kao i lošijim performansama vozila (snaga, ubrzanje, obrtni moment), a može doći i do pregrijavanja i zabravljivanja motora.
Nekvalitetno gorivo također utječe na proces sagorijevanja, a samim tim i na pojavu “čađe” na sjedištima ventila, ubrizgača, što može u potpunosti blokirati rad određenih ubrizgača, stoji u ovoj informaciji.
Loš vozni park
Dodaje se kako se na osnovi podataka o broju kvarova koji su zabilježeni na vozilima koja su prometovala bosanskohercegovačkim cestama u promatranom razdoblju može zaključiti da motorizirani građani u BiH jako malo pozornosti posvećuju održavanju vozila u tehnički ispravnom stanju, što je prouzročeno kako manjkom svijesti o navedenome tako i manjkom kontrole stanja tehničke ispravnosti vozila.
Ovakva situacija stanja tehničke ispravnosti rezultat je ekonomskog stanja u zemlji, nepovoljnih mogućnosti nabave novih vozila, odnosno destimulirajuće porezne politike pri nabavi novih vozila i ekološko prihvatljivih vozila, kao i nedovoljna kontrola tehničke ispravnosti vozila na cesti, navedeno je u spomenutoj informaciji.
Inače, prosječna starost motornih vozila u BiH nešto je viša od 16 godina, s tim da je oko 45 posto vozila starije od 21 godine, a više od 87 posto voznog parka starije od 12 godina.
Također, broj vozila starijih od 25 godina još uvijek čini gotovo petinu ukupnog voznog parka, dok broj vozila s Euro 3 i Euro 4 motorom čini više od polovine ukupnog broja registriranih motornih vozila.
