Srijeda, 7 prosinca, 2022

Kompostirati je lako. Kako?

Pročitajte i ovo

Kompostiranje se veoma lako može primijeniti u bašti ili u dvorištu na selu ili u gradu putem kućnih kompostera.

Kompostiranje je biološki proces ili razgradnje organske materije koji putem mikroorganizama u prisustvu kishonija i pod kontroliranim uvjetima, prema podešenoj temperaturi i vlažnosti, stvara kompost, količinu materijala sličnog humusu, piše Agroklub.ba.

Šta se može kompostirati?

Organske materije koje svakodnevno proizvodimo se mogu kompostirati. Organski otpad se, prema riječima savjetodavca za ratarstvo Nade Lazović Đoković, klasifikuje prema mjestu porijekla i količini vlage koju sadrži klasifikujući ga na svježi zeleni otpad i suhi braon otpad.

Zeleni otpad, azotom bogat biootpad (50 posto): ostaci voća i povrća i njihove ljuske, ostaci kafe i čaja, pokošena trava, korov, suho cvijeće (svi biljni ostaci iz bašte). Zelena materija osigurava azot, vlagu i hranu živim mikroorganizmima koji organsku materiju pretvaraju u kompost.

Može li se kompostirati lišće oraha?

Otpad braon boje, biootpad bogat ugljenikom (50 posto) suhe grančice, slama, sijeno, ostaci sušenog voća, ostaci od rezidbe i vinove loze, piljevina, ostaci od papira, kartoni za pakovanje jaja. Ovaj otpad osigurava potrebnu količinu ugljenika za mikroorganizme, garantuje dovoljnu vlagu i pomaže u povećanju količine vazduha u komposteru.

“Kada se dodaje pokošena trava u komposter, treba imati na umu da trava dobija najviše azota (N) iz zemljišta. To znači da ako se primjene velike količine trave, sadržaj azota u travi je također visok. Pored toga, ljekovito bilje čuva vodu u svojim ćelijama, što u kombinaciji s azotom u pokošenoj travi dovodi do značajnog stvaranja toplote. Nastala toplota može čak dovesti do samozapaljenja gomile trave”, upozorava Lazović Đoković i ističe da zbog malog strukturnog dijela i visokog sadržaja azota može doći i do procesa truljenja i stvaranja neprijatnih mirisa.

Tada se može stvoriti metan koji dospijeva u atmosferu i ima negativan uticaj na klimu. Da bi se izbjegli takvi procesi raspadanja u komposteru, dodaje se tanak sloj sa drugim biorazgradivim materijalima, kao što su otpalo lišće, isječeni ostaci ograde i ostaci povrća, odnosno voća.

Biljne ostatke krajem sezone vrtlarenja možete iskoristiti na više načina

Također, treba obratiti pažnju i na kompostiranje otpalog lišća, posebno jele, oslobađa taninsku kiselinu, što dovodi do kiselosti komposta i zato treba dodavati minerale krečnjaka ili gline. Nasuprot tome, ostalo otpalo lišće se lako razgrađuje u kompost i konačni materijal premašuje svoju rastvorljivost.

Kompostiranje raditi tokom cijele godine

Kompostiranje se može raditi tokom cijele godine. Tokom tog procesa temperatura u materijalu za kompostiranje se povećava, odnosno toplota se oslobađa radom mikroorganizama, tako da niska temperatura napolju ne zaustavlja sam proces, već ga samo usporava.

“Kompostiranje treba nastaviti u zimskom periodu, ali treba uzeti u obzir da mikroorganizmi, odnosno bakterije, svojom aktivnošću stvaraju visoke temperature unutar organskog đubriva, što podrazumijeva da se i pri temperaturama ispod nule aktivnost razgradnje nastavlja, ali je sporija”, kaže naša sagovornica.

Ona ističe da kompost koji se sipa u zemljište poboljšava kvalitet olakšavajući biološku aktivnost zemljišta. Istovremeno, on se može koristiti kao supstrat u proizvodnji različitih biljnih vrsta, kao vitaminski element za održavanje zemljišta ili kao đubrivo. Kompostiranje se veoma lako može primijeniti u svojoj bašti ili dvorištu na selu, ali i u gradu putem kućnih kompostera. On se može staviti u dvorište ili baštu, na mjesto pogodno i praktično za pražnjenje posude sa kuhinjskim otpadom.

Kako i gdje se postavljaju?

U ruralnim područjima lako se grade komposteri i postavljaju direktno na zemlju, treba uzeti u obzir da prostor za pozicioniranje organskog đubriva treba da bude u djelimičnoj sjenci, zaštićen od vjetra i da ima dovoljno vazdušnog protoka. Ne treba ga stavljati u hlad, tako da se gomila biorazgradivog otpada ne ohladi prebrzo.

Kompost ne treba stavljati blizu drveća ili vinove loze, jer korijenje ovih biljaka “krade” njegove hranljive sastojke. Na tržištu postoje uređaji od plastično-ekoloških materijala pomoću kojih se može praktikovati kućno kompostiranje. Važno je da mjesto gdje se to obavlja bude prozračno, pokriveno i postavljeno direktno na zemlju, na sunčanom ili polu sunčanom mjestu. Odabrani materijal kao i veličina, oblik i dizajn će imati uticaja na sam proces razlaganja, drvo je pravi izbor, posebno zato što je lako za obradu, a mogu biti cigle ili blokovi, metalna mreža i plastika.

Korištenjem komposta smanjuje se kemija

Korišćenje organskog đubriva od biorazgradivog otpada smanjuje upotrebu hemijski obrađenih gnojiva i obogaćuje kvalitet zemljišta. Smanjenjem različitih pesticida i primjenom bio komposta od biorazgradivog otpada, biljke se dopunjuju organskom materijom, što ih čini zdravijim i otpornijim na razne bolesti jer poboljšava teksturu, strukturu i kapacitet zemljišta da drži vlagu i hranjive sastojke.

Izvor: Agroklub.ba / Gordana Nastić

Najčitanije zadnjih 7 dana

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Posljednje objavljeno

Krišto će biti predsjedavateljica Vijeća ministara, a Nikšić premijer FBiH

Dužnosnici HDZ BiH i bloka bošnjačkih i građanskih stranaka, koji su ranije dogovorili uspostavu vlasti na temelju rezultata listopadskih...
- Marketing -
- Marketing -

Podcast UZOR

- Marketing -

Pročitajte i ovo