Vozači su prošle godine za litar dizela plaćali oko dvije, dok danas moraju izdvojiti i više od tri marke. Zbog enormnog punjenja državne kase vlast ne poduzima ništa i nije joj u cilju da rast cijena goriva ograniči, pa su tako propali pokušaji ukidanja akciza na gorivo i diferenciranja PDV-a.
Porezno opterećenje
Država je samo od travnja prošle do travnja ove godine u državnu kasu zbog viših cijena goriva stavila oko 60 milijuna KM.
I dok se budžeti pune, projekti stagniraju, građani svakog dana strahuju od novih poskupljenja goriva.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, pojasnio je za „Avaz“ koliko država uzima od litra goriva te da, kada je riječ o poreznom opterećenju, postoji fiksni i varijabilni dio.
– Fiksni dio se odnosi na akcizu, cestarinu na ceste i cestarinu za autoceste. Akciza varira od 30 do 40 feninga, zavisno od vrste goriva. Tako da se na litar dizela obračunava 0,30 feninga, na litar benzina 95 0,35 feninga i na litar benzina 98 0,40 feninga – govori Hadžić.
Ubiranje PDV-a
Svemu tome dodaje se još 0,40 feninga, od čega 0,20 ide na putarinu za autoceste i ceste.
– I na kraju, na sve to se obračunava iznos PDV-a. Pri ovoj cijeni goriva država uzima između 1,10 i 1,20 KM po litru goriva. Taj iznos varira najviše zbog iznosa PDV-a, to znači – što više raste cijena goriva na svjetskom tržištu, država ubire više PDV-a i nije joj u interesu da se cijena goriva spušta. Na cestarinama se uzme oko 1,1 milijardu godišnje, bez PDV-a. Znači, za pet godina to je pet milijardi maraka – ističe Hadžić.
Ipak, uvođenje novih nameta nije usmjereno u cestogradnju, a nove dionice se otvaraju samo virtuelnim putem. Vlast je nastavila dizati kredite, a novac uzet iz džepova građana stoji na raznim računima.
Cijene goriva
Federalno ministarstvo trgovine dostavilo je podatke o cijeni goriva u proteklih tjedan dana. Ono što je zabilježeno jeste da novih pojeftinjenja nema.
Cijena premium bezolovnog benzina kreće se od 2,46 KM do 3,11 KM po litru, dok litra dizela košta od 3,06 KM do 3,36 KM.
