Pregovarački tim Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, predvođen predsjednikom ove političke asocijacije koja okuplja 13 najvažnijih hrvatskih stranaka u BiH, u subotu je dobio “novi mandat” za nastavak razgovora o izbornoj reformi koji bi se s predstavnicima bošnjačkih stranaka trebali nastaviti ovoga tjedna kako bi se pokušala izbjeći nova velika kriza u BiH koja bi mogla nastupiti u slučaju da Hrvatima više puta brojniji Bošnjaci na izborima predviđenim najesen nastave birati političke predstavnike. Na izvanrednome zasjedanju Hrvatskog narodnog sabora BiH, koje je bilo potpuno zatvoreno za javnost, a ni sami sudionici nisu mogli komunicirati mobitelom jer je ometan signal, upućene su jasne poruke kako bi u slučaju propasti izborne reforme te ponavljanjem nametanja člana Predsjedništva BiH i “otimanja” Doma naroda, višeg doma Parlamenta u kojemu tri naroda čuvaju ravnotežu moći, sve to vodilo zahtjevu za uspostavu hrvatske federalne jedinice.
– Ako se i dalje nastavi s procesom dekonstituiranja hrvatskog naroda, HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizaciju BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH – stoji u najvažnijem, sedmom zaključku s izvanrednog zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora.
Pri tome su poručili kako u sadašnjim okolnostima nema uvjeta za održavanje izbora, smatrajući da je odlukom Ustavnog suda BiH o brisanju dijela odredbi Izbornog zakona sada nemoguće popuniti taj gornji dom. Upravo na te okolnosti upozoravaju i vodeći dužnosnici hrvatske države predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković te većina stranaka u Saboru smatrajući kako bi izbore u BiH trebalo odgoditi dok Hrvati i Bošnjaci u BiH ne postignu dogovor o izbornoj reformi kako bi se prestalo s praksom preglasavanja najmanje brojnoga naroda. Na potrebu dogovora upozorio je i posebni izaslanik za zapadni Balkan u State Departmentu Gabriel Escobar svjedočeći pred Senatskim odborom za vanjsku politiku protekloga tjedna kada je istaknuo kako Hrvati i Bošnjaci moraju postići rješenje kako bi se lakše oduprlo potezima srpskog secesionizma.
Važnost dogovora
Predstavnici iz Zagreba i Mostara tvrde kako se preglasavanjem Hrvata krši Daytonsko-pariški mirovni sporazum te Washingtonski sporazum o uspostavi hrvatsko-bošnjačke Federacije BiH kojoj je Hrvatska, uz SAD, bila glavni sponzor.
Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović najavio je kako će već idućih dana uslijediti nastavak razgovora vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka koje uz posredovanje diplomata SAD-a i EU-a prije nekoliko tjedna u Neumu, a zatim u Sarajevu nisu postigle dogovor. No, sada u nastavku razgovora zakazanih za utorak u Mostaru neće biti stranih diplomata. – Bio bih najsretniji da uskoro završimo pregovarački proces, stvorimo preduvjete izmjenama Izbornoga zakona i ograničenim izmjenama Ustava da možemo organizirati izbore u demokratskoj proceduri – rekao je Čović. Izrazio je očekivanje da će bošnjački političari razumjeti poruke koje su Hrvati uputili s izvanrednog zasjedanja HNS-a BiH. Dodao je kako je na nastavak razgovora ohrabrio i visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku te potpredsjednik Europske komisije Josep Borrell s kojim je telefonski razgovarao prije nekoliko dana.
Hrvatska strana u BiH nastavak razgovora vidi kroz rješenja koja su predložena u Neumu i koja je poduprla Venecijanska komisija kada je u pitanju model biranja članova Predsjedništva BiH bez brisanja nacionalnoga predznaka, jamčenju legitimnog političkog predstavljanja bez nametanja predstavnika od brojnijih Bošnjaka te očuvanju pozicije Doma naroda.
Bošnjački pak predstavnici smatraju kako treba ograničiti ulogu Doma naroda, kao što je to slučaj u Republici Srpskoj gdje tamošnji Hrvati i Bošnjaci ne mogu uopće utjecati na volju srpske većine.
HNS BiH nakon subotnjeg zasjedanja nije posve isključio ni mogućnost bojkota ili blokade izbornoga procesa iako to izrijekom ne stoji u zaključcima.
– HNS smatra da neće biti ispunjeni formalno-pravni uvjeti za održavanje općih izbora 2022. sve dok se ne bude izmijenio postojeći Izborni zakon BiH. U tu svrhu nužno je provesti odluku Ustavnog suda BiH U-23/14 i sve presude Europskog suda za ljudska prava kako bi se svakom od triju konstitutivnih naroda osiguralo legitimno političko predstavljanje, kao i mogućnost kandidiranja svakoj osobi s pravom glasa, a sve u skladu s ustavnim odredbama proisteklim iz Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH – stoji u zaključku.
Ova je politička asocijacija, koja je u subotu okupila više od 550 izaslanika, poručila kako je Središnje izborno povjerenstvo BiH krajnje pristrano te da je imenovano također preglasavanjem Hrvata i kršenjem parlamentarnih procedura. Iz ovoga političkoga bloka zbog toga su zatražili njegovo raspuštanje. Inače, samo zasjedanje HNS-a BiH proteklo je u krajnje korektnom ozračju te vrlo afirmativnim raspravama. Pa iako je bilo zatvoreno za javnost, uspjeli smo doznati koje su to najvažnije poruke uputili brojni sudionici, ali i ugledni gosti, čime je poslana jasna poruka zajedništva Hrvata u BiH, ali i snažna potpora službenog Zagreba. Naime, svi sudionici iz svih stranaka članica HNS-a, čak i oni koji su optuživali vodeći HDZ BiH za korupciju, kriminal, iseljavanja Hrvata, ocijenili su kako je riječ o povijesnome trenutku kada Hrvati moraju biti skupa. Sam predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović otkrio je i zašto su propali pregovori u Neumu.
– Kada je Venecijanska komisija rekla da legitimno predstavljanje nije prijeporno, da klubovi naroda nisu zapreka europskim standardima, da FBiH može imati dvije izborne jedinice, da legitimno predstavljanje nije suprotno europskim standardima, nastao je problem – rekao je Čović.
Zajedništvo Hrvata
Mostarsko-duvanjski biskup Petar Palić pozdravio je zajedništvo Hrvata u BiH kazavši kako se “zajedništvom svih mogu očuvati identitet i prava hrvatskog naroda u BiH”. – Zadržite hrabrost i odgovornost na dobro Hrvata i drugih naroda s kojima živimo u BiH – istaknuo je mostarski biskup. Veleposlanik Republike Hrvatske u BiH Ivan Sabolić izrazio je potporu hrvatskim dužnosnicima u BiH u nastavku borbe za ostvarenje jednakopravnosti i izmjene Izbornoga zakona. Predsjednik Hrvatske akademije za znanost i umjetnost u BiH Mladen Bevanda rekao je kako je ključno biti ustrajan te da BiH neće imati budućnost ako se nastavi s obespravljivanjem Hrvata.
Čelnik HDZ-a 1990. Ilija Cvitanović poručio je na saboru da je BiH “naša zemlja koje se nikada nećemo odreći”. Istaknuo je kako će vrlo izvjesno Hrvati morati donijeti još značajnije odluke od onih u subotu. – Siguran sam da ćemo morati pokrenuti procedure za institucionalnu i teritorijalnu reorganizaciju BiH na temeljima federalizma i konsocijacijske demokracije – istaknuo je. Miljan Nakić iz HSS-a dr. Ante Starčević rekao je kako Hrvati trebaju nastaviti pregovore, ali “bez popuštanja”.
– Politika Bošnjaka najviše sliči politici Slobodana Miloševića 90-ih godina – rekao je Nakić. Čelnica HKDU-a Ivanka Barić rekla je kako je Hrvatima najveću štetu nanijela politika dijela međunarodne zajednice koja je mijenjala Daytonski sporazum. – Mi se trebamo osloniti na snagu svog naroda i Božju pomoć. Najgore sankcije bile bi gubitak nacionalnog dostojanstva. Bošnjačka politika gura Hrvate na svoje administrativno i teritorijalno uređenje. Ako se nas pita, bit će to Herceg Bosna – rekla je Barić. Čelnik HDU-a Miro Grabovac Titan rekao je kako su Hrvati bili jedinstveni 90-ih, a i danas su.
– Ako pregovori ne uspiju, mi sigurno nećemo čekati. Ne! Bili smo jasni 90-ih, a sada smo još jasniji. Ostanimo zajedno, to je najvažnije – istaknuo je. Čelnik HSP-a Nikola Raguž rekao je kako je brojnim hrvatskim dužnosnicima Izborni zakon alibi za nerad. – Idemo jačati županije, neka nam bude cilj osigurati dostojan život čovjeku. HSP se zalaže za cjelovitu BiH. Pozivam probošnjačke stranke da prekinu politiku koja vodi državu u raspad te da Hrvatima dopuste birati svoje predstavnike – istaknuo je Raguž.
Čelnik Hrvatskog nacionalnog pomaka Ivan Vukadin pozvao je Hrvate na zauzimanje konačnog stajališta o BiH, ističući da “bošnjački cilj nije postizanje dogovora, nego nastavak zatiranja prava Hrvata”. – Legitimno i legalno predstavlja minimum, a ne smije se pristati na redefiniranje uloge Doma naroda – dodao je. Mario Karamatić iz HSS-a rekao je kako Hrvati imaju posve opravdan razlog zatražiti vlastitu federalnu jedinicu. – Postavlja se pitanje zašto Hrvati brane ovakvu BiH. Ja nisam za to. Borio sam se za Herceg Bosnu. Ovo nije zemlja u kakvoj želim živjeti – istaknuo je čelnik HSS-a. Anto Lozančić iz HSS-a Stjepan Radić rekao je kako Hrvati i dalje trebaju ustrajavati na institucionalnoj ravnopravnosti u BiH. – Međunarodna zajednica shvatila je da mi ovdje imamo problem. Ne želim da zaključcima oslabimo poziciju koju imamo – rekao je on. Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a BiH Božo Ljubić upozorio je kako su Hrvati na pragu gubljenja pravnog i političkog subjektiviteta na BiH.
Izbori i odluke
– Raspad države nije moguć, ne zbog unutarnjih snaga, ni probosanskih patriota, nego zbog međunarodne zajednice. Pokazani interes oko Izbornog zakona moramo iskoristiti. BiH može biti uspješna odustajanjem od hegemonističkih politika – rekao je Ljubić. Ponovio je tvrdnje da nije provedena presuda Ustavnoga suda po njegovoj apelaciji.
– Nema uvjeta za ustavan i zakonit izborni proces onako kako to traži odluka Ustavnoga suda – dodao je. Visoki dužnosnik HDZ-a 1990. Martin Raguž istaknuo je kapitalno važnim što su Hrvati ponudili rješenja izborne i ustavne reforme koja zadovoljavaju sve europske standarde. – Ovo je kulminacija stvaranja “srpskog sveta” i građanske države na način da izađemo na izbore i da se sami eutanaziramo. Mi ćemo poručiti da na to nećemo pristati. Nema “srpskog sveta” na račun BiH i nema građanske države na štetu Hrvata – istaknuo je Raguž.
Pero Barbarić iz HKDU-a kritizirao je HDZ za nepotizam i korupciju te brojne pogreške koje su dovele do iseljavanja hrvatskog naroda.
On je, međutim, i istaknuo kako nije vrijeme za podjele te kako je najvažnije biti jedinstven oko ostvarenja nacionalne slobode.
