Iako je Bosna i Hercegovina dostigla određenu razinu pripremljenosti u oblasti sigurnosti, u nedavno objavljenom izvješću Europske komisije o napretku BiH za 2016. godinu, čije dijelove donosi Dnevni avaz, utvrđen je niz manjkavosti te su date i određene preporuke kako bi se poboljšao ovaj sustav.
Naime, Europska komisija od BiH traži da konačno ispuni međunarodne standarde u borbi protiv pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, te da dodatno ojača kapacitete za borbu protiv terorizma putem bolje suradnje i koordinacije te razmjene obavještajnih podataka o krivičnim djelima, prevencije radikalizacije te putem programa za deradikalizaciju.
Od BiH se, također, traži provedba politike za integrirano upravljanje granicama, osobito putem jačanja Zajedničkog centra za analizu rizika, te veća učinkovitost u suzbijanju trgovine drogom.
Ovo su najznačajnije konstatacije Europske komisije:
Granična policija i dalje je nedovoljno kadrovski popunjena. U lipnju 2016. godine bila su 523 upražnjena radna mjesta od ukupno njih 2.646
Operativni kapacitet Centralnog istražnog ureda Granične policije kojem su dodijeljena policijske ovlasti je ograničen
Financijsko-obavještajni odjel SIPA-e podnio je četiri izvješća o pranju novca, ali nije podnesen nijedan o financiranju terorizma
Bosna i Hercegovina je i dalje zemlja tranzita i skladištenja droge, međutim, ne postoje državna strategija ni akcijski plan za suzbijanje uporabe droga
Komisija za suzbijanje zlouporabe opojnih droga BiH je ponovno imenovana u prosincu, ali ne radi
Propisi za sprečavanje i suzbijanje zlouporabe opojnih droga, kojima bi se uspostavila kontakt točka za pitanje zlouporabe droga na državnoj razini čekaju na usvajanje
Nedostaje efikasan institucionalni okvir za suradnju policijskih agencija na državnoj razini
Sustav za elektronsku razmjenu podataka između registara policije i tužiteljstava u FBiH ne funkcionira
Opći nedostatak koordinacije i suradnje između organa za provođenje zakona umanjuje sposobnost policije da pruži cjelovitu uslugu
Dok zakonodavstvo osigurava neovisan i transparentan nadzor nad radom policije, uključujući i mehanizme javnih žalbi, njegovo provođenje u praksi je često puno nedostataka
Uložiti više truda u ograničenje nedozvoljenog utjecaja, naročito u imenovanju i razrješenju visokih policijskih službenika, te kod nejasnih pravila i općeg nedostatka suradnje i koordinacije između policijskih agencija i tijela
Ne postoji učinkovit mehanizam za nadzor nad rješavanjem problema organiziranog kriminala
Odredbe o minimalnim standardima kojima se uređuje zapljena imovine tek treba na dosljedan način inkorporirati u propise širom BiH
Krivični zakon FBiH još nije u potpunosti usklađen s pravnim okvirom na državnoj razini, što stvara problem prilikom provedbe zakona i rada pravosudnih organa pri svakodnevnim aktivnostima
BiH nedostaje sveobuhvatan strateški pristup za rješavanje problema kompjuterskog kriminala i sigurnosti
Federacija BiH se i dalje suočava s ozbiljnim odlaganjima u provođenju propisa o zapljeni, jer agencija odgovorna za upravljanje oduzetom imovinom još nije u potpunosti operativna
U borbi protiv terorizma BiH je ozbiljno pogođena pojavom stranih terorističkih boraca i radikalizacije
U zemlji su identificirana manja izolirana područja radikalizacije, osobito u vehabijskoj zajednici
Odredbe Krivičnog zakona na državnoj razini o sankcijama protiv stranih boraca počele su se koristiti u krivičnim postupcima, ali policijska i obavještajna zajednica treba imati posvećeniji pristup fenomenu stranih boraca
Generalni tajnik Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović kaže za “Avaz” da su se određeni pomaci u BiH dogodili i to uspostavom određenih tijela u oblasti borbe protiv terorizma, kriminala i korupcije, kao i potpisivanjem operativnog sporazuma s EUROPOL-om, “ali je vidljivo da je još prisutan nedostatak sustavnog uređenja sektora policije”.
– Znamo da reforma policije u BiH nije dala adekvatne rezultate, odnosno nisu ispoštovani standardi EU. Naš policijski sustav još je kompleksan. Imamo 16 policijskih agencija koje, doslovno, djeluju neovisno jedna od druge. Ali, nemamo sustav koji bi mogao odgovoriti nekoj novonastaloj prijetnji, posebno kod transnacionalnog kriminala, gdje je neophodan brz protok informacija – istaknuo je Hadžović.
U BiH se problemi, kaže on, još rješavaju po “ad hoc principu”. – Ako se pojavi problem, tako se uspostavi neka radna grupa i djeluje se na osnovu toga. Jednostavno, nema političke volje da se pristupi uspostavljanju funkcionalnog sustava u kojem bi se u svakom trenutku znalo što je čija obveza i zadaća. Kada se kod nas dogodi neki teroristički napad ili neki ozbiljniji problem, onda konstatiramo dan-dva nakon toga da neki zakoni ili sporazumi koji su na snazi nemaju odgovor – kazao je on.
