Prije pet godina, za 100 maraka mogli smo kupiti 45 kilograma kruha, dok danas, zbog povećanja cijena, možemo tek 28 kilograma. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, kilogram kruha od pšeničnog brašna u listopadu 2024. godine koštao je 3,6 KM, dok je u listopadu 2019. bio 2,2 KM.
„Nezavisne novine“ analizirale su kako su se cijene razvijale u posljednjih pet godina, ispitujući što je tada bilo moguće kupiti za 100 maraka, a koliko je to danas. Rezultati pokazuju da su svi osnovni proizvodi poskupjeli, čime se svakodnevni život građana postepeno otežava.
Cijena bijelog brašna porasla je sa 1,1 na 1,4 KM, što znači da smo nekada za 100 maraka mogli kupiti 91 kilogram, a sada samo 71 kilogram. Kilogram riže poskupio je s 3 na 4,7 KM, pa smo prije mogli kupiti 33,3 kilograma, a sada samo 21 kilogram.
Porast cijena mesa najviše pogađa kućne budžete. Cijena junetine bez kosti porasla je s 13,3 na 20,7 KM, pa smo za 100 KM prije mogli kupiti 7,5 kilograma, a sada samo 4,8 kilograma. Svinjetina s kosti poskupila je s 8,4 na 11,4 KM, što znači da smo prije za 100 KM mogli kupiti 11,9 kilograma, a sada 8,8 kilograma. Cijena piletine porasla je s 4,5 na 6,7 KM, pa smo nekada mogli kupiti 22 kilograma, a sada samo 15.
Cijena mlijeka također je značajno porasla – litra mlijeka u tetrapaku koštala je 1,4 KM, a sada 2,3 KM. Nekada smo za 100 maraka mogli kupiti 71 litru mlijeka, a sada samo 43 litre.
Cijena ulja, koje je 2019. godine koštalo 1,9 KM po litri, sada je 2,7 KM, što znači da smo za istih 100 maraka prije mogli kupiti 53 litre, a sada samo 37. Kilogram šećera poskupio je s 1,1 na 1,8 KM, pa danas za 100 maraka možemo kupiti samo 56 kilograma, a prije 91 kilogram. Sol je poskupjela s 0,8 na 1,3 KM, što znači da za 100 maraka danas možemo kupiti 77 kilograma, a nekada 125 kilograma.
Cijena mljevene kave također je porasla – s 13,1 na 20,8 KM po kilogramu. Prije smo za 100 maraka mogli kupiti 7,6 kilograma, a sada samo 4,8 kilograma. Cijena čokolade, koja je 2019. godine iznosila 16,4 KM po kilogramu, sada je 25,6 KM. Za isti iznos koji smo prije mogli iskoristiti za kupnju 6 kilograma, sada možemo kupiti samo 3,9 kilograma.
Sindikalni čelnici upozoravaju da, unatoč velikoj inflaciji, plaće nisu rasle u skladu s rastom cijena. Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH, ističe da su građani sve siromašniji, a njihov ekonomsko-socijalni položaj sve teži. Mnogi, navodi, pronalaze izlaz u odlasku u zemlje EU, dok oni koji ne mogu otići, poput umirovljenika, često ne mogu priuštiti ni tri obroka dnevno.
Snežana Šešlija, izvršna direktorica Udruge građana „ToPeeR“, ističe da je jasno da je životni standard građana drastično opao, te da institucije nisu dovoljno zaštili potrošače. „Nije mi jasno kako ljudi uopće preživljavaju“, rekla je, dodajući da sve ukazuje na to da vrijednost novca postepeno opada.