Ove godine ova zadruga otkupila je 200 tona Čačanske ljepotice, a planiraju otkupiti isto toliko i šljive ‘stelnej’. Drugi otkupljivači će otkupiti još veće količine šljive. Trenutno je u tijeku otkup krušaka, a uskoro će početi i otkup šećerca – izjavio je Taletović.
Berba šljive u gradačačkom kraju je u punom jeku, izvijestila je pres-služba manifestacije “Sajam šljive” iz Gradačca.
Sve ovisi o gazdi
U šljivicima berači užurbano rade od ranih jutarnjih do kasnih popodnevnih sati kako bi plodovi na vrijeme stigli do potrošača u zemljama Europske unije. Dnevnica za berače iznosi 70 maraka, a oni u prosjeku rade deset sati. Emina Subašić iz Kerepa kod Gradačca ističe kako je teško biti berač te da “sve ovisi o gazdi”.
“Moramo paziti da šljive nisu oštećene ledom, da nisu duple i da nisu trule. Šljive moraju biti plave boje, da ne skidamo taj plavi prah, da su čiste i moraju imati patlicu,” kazala je.
Šest otkupljivača kupuje šljive i plasira ih na domaće i inozemno tržište.
Otkupna cijena ‘čanke’ za izvoz bila je od 90 pfeninga do jedne marke po kilogramu, dok se cijena ‘stelneja’ kreće od 80 do 95 feninga po kilogramu. Nakupci uglavnom kupuju šljive za industrijsku preradu po cijeni od oko pola konvertibilne marke po kilogramu.
Ove godine očekuje se znatno veći izvoz nego prethodnih godina. Šljive ‘čačanske ljepotice’ izvezene su u više od 75 šlepera, dok za najzastupljeniju sortu u gradačačkom kraju ‘stelnej’ još nema službenih podataka.
Može se i zaraditi
Otkupljivači imaju problema zbog izvoznih procedura, pa šljive danima ostaju u hladnjačama, a nezadovoljni su i proizvođači zbog niske otkupne cijene, manjka radne snage i tržnih viškova.
Raif Čolić, najveći proizvođač šljive na području Gradačca, ove godine je za izvoz ubrano oko 425 tona sorti ‘čačanska rana’, ‘čačanska ljepotica’ i ‘stelnej’.
“Poteška je godina za plasman šljive. Kada rodi, teško je plasirati, a kada ne rodi, opet je teško jer treba pokriti troškove proizvodnje. Nisam nezadovoljan prinosom na 23 hektara, može se raditi i zaraditi.”
Malim proizvođačima je teže, ali i oni nađu način da prodaju tržne viškove. Iako je šljiva dobro rodila, njen plasman je upitan zbog brojnih procedura koje usporavaju otkupljivače da je dostave na strano tržište. Oni šljivu otkupljuju i lageruju, ali izvoz ide teško – kaže Čolić.
Problema u plasmanu tržnih viškova ima kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu, potvrdio je i Edvin Taletović, direktor Proizvođačko-marketinške grupacije “Voće i povrće” (PMG-VIP) iz Gradačca.
Ove godine ova zadruga otkupila je 200 tona Čačanske ljepotice, a planiraju otkupiti isto toliko i šljive ‘stelnej’. Drugi otkupljivači će otkupiti još veće količine šljive. Trenutno je u tijeku otkup krušaka, a uskoro i šećerca – kaže Taletović.
Najviše izvozimo u Njemačku
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2023. godini najviše bosanskohercegovačkih šljiva izvezeno je na tržište SR Njemačke, ukupno 3.279 tona u vrijednosti od 7 milijuna KM. Slijede tržišta Austrije, Slovenije, Češke Republike i Poljske. Podaci s terena od proizvođača govore da je ovogodišnji urod šljive udvostručen i očekuje se rekordna izvozna godina.
O proizvodnji, najnovijim dostignućima i modernim pristupima u uzgoju i zaštiti te plasmanu šljive govorit će se na ovogodišnjem 51. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajmu šljive u Gradačcu, koji će biti održan od 28. do 31. kolovoza. Predavači s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu održat će predavanja o izazovima i inovacijama u voćarskoj proizvodnji – od novih zakonskih regulativa, preko biofungicida, do primjene dronova za detekciju biljnih bolesti.
“Za sve posjetitelje ovogodišnjeg sajma u Gradačcu osigurali smo dovoljne količine konzumnog šljiva, tako da svi koji dođu u naš grad imaju priliku kušati gradačačku plavu ljepoticu,” kazao je Amir Pašalić, direktor 51. Sajma šljive.
