Svijećnica ili Prikazanje Gospodinovo u Hramu jedan je od najznačajnijih kršćanskih blagdana koji se danas slavi na poseban način. Danas s diljem zemlje vjernici okupljaju u crkvama noseći svijeće na blagoslov, održavajući živom tradiciju koja simbolizira Kristovo svjetlo u svijetu.
Svijećnica se obilježava s jedinstvenim lokalnim običajima. U Dalmaciji, gdje je poznata kao Kandelora, vjernici često organiziraju procesije sa svijećama. U Slavoniji, gdje se naziva Svitlomarinje, dan je posebno važan za obiteljska okupljanja.
U kontinentalnoj Hrvatskoj, mnoge obitelji čuvaju blagoslovljene svijeće tijekom cijele godine za posebne prilike. U nekim krajevima se održavaju i pučke fešte s tradicionalnim jelima i običajima
Svijećnica ima višestruko značenje u suvremenoj kršćanskoj tradiciji. Ona simbolizira svjetlo Kristovo koje rasvjetljuje tamu svijeta te predstavlja most između božićnog vremena i početka pripreme za korizmu. Također, podsjeća vjernike na važnost duhovnog svjetla u svakodnevnom životu i potiče na dijeljenje vjere i nade s drugima.
Svijećnica svoje korijene vuče iz događaja opisanog u Evanđelju po Luki, kada su Marija i Josip, četrdeset dana nakon Isusova rođenja, donijeli dijete u Jeruzalemski hram. Ovaj čin bio je u skladu s tadašnjim židovskim zakonom koji je propisivao da se svaki prvorođeni sin mora prikazati Bogu.
U hramu se dogodio značajan susret sa starcem Šimunom i proročicom Anom. Šimun, kojemu je bilo obećano da neće umrijeti dok ne vidi Mesiju, prepoznao je u malom Isusu obećanog Spasitelja. Tom prilikom izrekao je proročanske riječi nazvavši Isusa ‘svjetlom na prosvjetljenje naroda’, što je kasnije postalo temelj za simboliku svijeća u ovom blagdanu.