Dan državnosti Bosne i Hercegovine, koji se obilježava 25. studenoga, i ove godine neće donijeti ništa novo u pogledu nacionalnih podjela i nesuglasica koje prate ovaj praznik. Iako je datum od povijesne važnosti – jer označava prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH) 1943. godine, na kojem su postavljeni temelji obnove državnosti – slavi se samo u jednom dijelu zemlje, odnosno u Federaciji BiH. Republika Srpska ne priznaje ovaj datum, a time i ovaj praznik, koji u tom entitetu ostaje običan radni dan.
Praznična konfuzija i podjele
Za građane Federacije BiH, 25. studenoga bit će neradni dan, jer Dan državnosti ima status državnog praznika samo u tom entitetu. Institucije i obrazovne ustanove neće raditi, a trgovine će ostati zatvorene dva dana uzastopno – zbog činjenice da je nedjelja također neradni dan. Zbog toga su subotnje kupovine bile mnogo živahnije nego obično, jer su građani nastojali obaviti sve što im je potrebno prije početka produženog vikenda.
Iako Dan državnosti BiH ima povijesno značenje, u praksi on postaje simbol podjela, jer se slavi samo u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj, na primjer, ovaj datum se ignorira, a takve razlike u pristupu praznicima samo produbljuju političke i etničke podjele u zemlji. U Bosni i Hercegovini danas, uz samo dva međunarodna praznika – Novu godinu i Praznik rada, koji se slave jednako u oba entiteta i među sva tri naroda – svi ostali datumi i njihovo značenje izazivaju oprečne reakcije.
Tri praznika u studenome: Nepomirljive pozicije
Studeni je mjesec u kojem se održava prava praznična konfuzija, jer tri naroda obilježavaju tri različita praznika u samo nekoliko dana. Hrvati 18. studenoga slave Dan utemeljenja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, što izaziva oštre reakcije Bošnjaka koji ga doživljavaju kao podsjećanje na paradržavnu tvorevinu, dok Srbi ovaj datum ne osporavaju. Samo nekoliko dana kasnije, 21. studenoga, u Republici Srpskoj obilježava se Dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma – za Srbe je to važan datum, dok u Federaciji BiH nije priznat. Na kraju mjeseca, 25. studenoga, slavi se Dan državnosti BiH, što izaziva različite reakcije, ovisno o etničkoj pripadnosti.
ZAVNOBiH: Povijest i suvremeni kontekst
ZAVNOBiH, koji je 1943. godine održan u Mrkonjić Gradu, ima povijesnu važnost jer je tada postavljena osnova za obnovu državnosti Bosne i Hercegovine. Međutim, u današnjem kontekstu, mnogi Hrvati i Srbi smatraju da današnji Dan državnosti ne odražava stvarnu povijest, nego je postao politički simbol koji ne uključuje jednakopravnost svih naroda. Hrvati u Federaciji BiH često ističu da ZAVNOBiH nije ispunio ključne ciljeve o ravnopravnosti konstitutivnih naroda, dok Srbi, iako priznaju njegovu povijesnu vrijednost, ne odobravaju njegovu suvremenu primjenu, jer ga smatraju devalviranim nakon prestanka obilježavanja AVNOJ-a, koji je bio praznik bivše Jugoslavije.
Zaključak: Praznici bez zajedničkog temelja
Dan državnosti BiH trebao bi biti simbol jedinstva, ali nažalost, i dalje duboko ukorijenjene etničke i političke podjele sprječavaju da taj cilj bude postignut. Bez zajedničkog razumijevanja povijesti i bez zakonskog okvira koji bi obuhvatio sve građane, praznici poput Dana državnosti postaju još jedan izraz podjela, koje Bosnu i Hercegovinu drže daleko od stvarnog političkog pomirenja i zajedništva. U zemlji koja se ponosi svojom poviješću, danas je potrebno više od sjećanja na prošlost – potrebno je stvarati prostor za zajedničku budućnost.
