Projekt Južne plinske interkonekcije od ključne je važnosti za smanjenje ovisnosti BiH o ruskom plinu. Naravno, s obzirom na povezanost s Rusijom, interes za projekt pokazuje i američka administracija. Ipak, potez američkog veleposlanika u BiH, Michaela Murphyja, iznenadio je mnoge, jer je pozvao gotovo sve parlamentarne stranke u Federaciji BiH, izuzev najjače hrvatske stranke, HDZ-a BiH.
O ovom i drugim pitanjima za Dnevnik RTV Herceg-Bosne govorio je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović. Upitan kako je doživio odluku američkog veleposlanika, Čović je rekao da se ne osjeća osobno pogođen, jer je predugo u politici da bi takve poteze doživio emotivno. “Više puta sam razgovarao s gospodinom Murphyjem o političkoj situaciji, odnosima u BiH, energetskoj situaciji i plinskoj krizi koja je nastala zbog ruske agresije na Ukrajinu”, rekao je Čović, dodajući da je projekt Južne plinske interkonekcije označen kao strateški za BiH, a posebno za hrvatski narod.
Predsjednik HDZ-a BiH istaknuo je da je važno uvažiti interese svih županija kroz koje plinovod prolazi, poput Županije Zapadnohercegovačke, Hercegovačko-neretvanske i Herceg-bosanske. Naglasio je da se mora postići ravnoteža kako bi se osigurao sklad u interesima tih područja.
Hrvatski premijer Andrej Plenković također je govorio o projektu, naglašavajući da bez Hrvatske ovaj projekt ne može biti realiziran te da Hrvati moraju biti adekvatno zastupljeni u budućoj kompaniji koja će upravljati projektom. Čović je dodao da su već više puta razgovarali o projektu, te da je za njega ključna koordinacija s predstavnicima Hrvatske.
Čović je također rekao da ovakvi projekti ne smiju biti “gurani” pod prisilom, već treba postići konsenzus. Naglasio je da je projekt strateški važan za BiH, jer bi omogućio novi pravac opskrbe energijom za Hercegovinu. Zbog složenosti, projekt zahtijeva detaljne dogovore između BiH i Hrvatske, uključujući i potpisivanje sporazuma. Čović je istaknuo da bi se odluke trebale donositi u skladu s demokratskim principima, a ne prisilom.
Na pitanje bi li preglasavanje HDZ-a BiH od strane predstavnika Trojke značilo kraj partnerstva, Čović je odgovorio da dosad nisu bazirali odnos na preglasavanjima, već su se trudili donositi odluke jednoglasno. Istaknuo je da vjeruje da će i u ovom slučaju biti postignut konsenzus i da će odluka biti donesena bez obzira na pritiske.
Čović je rekao da u ovom projektu treba gledati dugoročne interese, jer će njegovu realizaciju trajati sedam ili osam godina, a važno je osmisliti sekundarnu infrastrukturu koja će koristiti žiteljima triju županija, uključujući Središnju Bosnu. Potvrdio je da privatni interes neće biti dopušten u ovom projektu, te da će biti osigurana zaštita interesa hrvatskog naroda.
Čović je također govorio o reformskoj agendi i europskom putu BiH, ističući da su pomaci vidljivi. Najavio je da će Vijeće ministara BiH u ponedjeljak usvojiti ključne zakone, te da će nakon toga predsjedateljica Vijeća ministara, Borjana Krišto, posjetiti Bruxelles kako bi razgovarala o sljedećem koraku u europskim integracijama BiH. Čović je zaključio da je važno da vanjski partneri ohrabre BiH da donosi odluke, umjesto da pokušavaju zastupati stavove jednog naroda.
