Ponedjeljak, 28 studenoga, 2022

Broj umirovljenika se iz godine u godinu opasno približava broju zaposlenih

Pročitajte i ovo

Na nedavno održanom sastanku direktora mirovinskih fondova bivše Jugoslavije u Tuheljskim toplicama direktor Fonda MIO RS-a Mladen Milić iznio je usporedne statističke pokazatelje mirovinskih fondova iz kojih se može vidjeti kakva je trenutačna situacija u fondovima.

Ana Buntić Ćavar / Večernji list

Omjer umirovljenika

Tako je naveo kako, prema podacima iz lipnja ove godine, postotak broja umirovljenika u odnosu na broj stanovnika u Sloveniji iznosi 29,86 posto, Hrvatskoj 28,54, Srbiji 24,40, RS 18,79, Crnoj Gori 17,77, Federaciji BiH 16,64 i u Makedoniji 14,80 posto. Po pitanju odnosa broja zaposlenih i umirovljenika taj omjer je u svim državama ispod 2. – Najbolji omjer imaju osiguranici u Makedoniji gdje je 1,8 zaposlenih na jednog umirovljenika, kazao nam je glasnogovornik Fonda MIO RS-a Tihomir Joksimović. Najlošiji omjer imaju FBiH i RS (1,14 zaposlenih na jednog umirovljenika). Što se tiče ostalih država, u Hrvatskoj na 1,20 zaposlenih dolazi jedan umirovljenik, u Sloveniji 1,37, Srbiji 1,42, a u Crnoj Gori 1,58 zaposlenih na jednog umirovljenika. Po pitanju strukture korisnika prava, Joksimović nam je kazao kako je najbolji omjer u kojem je što veći broj starosnih, a što manji broj invalidskih korisnika prava. Po tom omjeru, najbolju strukturu imaju Slovenci i Makedonci, dok je na trećem mjestu RS. Istaknuo nam je kako je u Hrvatskoj sustav takav da korisnici invalidske mirovine, nakon što navrše 65 godina, prelaze u starosnu mirovinu. Što se tiče prosječnih mirovina, najbolja je u Sloveniji i iznosi oko 600 eura, na drugom i trećem mjestu s RH i Crna Gora s prosjekom od oko 300 eura, dok su ostale zemlje s prosjekom od oko 200 eura. Na pitanje usporedbe podataka zemalja bivše SFRJ, kazao nam je kako su zemlje vrlo slične.

Različiti modeli

– Zabrinjava što se broj umirovljenika bliži broju zaposlenih. To je jako nepovoljno za nas, kazao je Joksimović dodavši kako sve što je ispod 2:1, što je minimum po europskim normama, predstavlja jako loše parametre. Sličnu analizu radio je i Federalni fond MIO, gdje je kazano kako su sve države nastale iz bivše SFRJ razvile različite modele usklađivanja mirovina, i to u odnosu na dva parametra – rast cijena i rast prosječne plaće. Srbija i FBiH nemaju zakonom utvrđenu obvezu i model usklađivanja mirovina.

– U FBiH je model utvrđivanja mirovina zakonom definiran prema iznosu prikupljenih sredstava od doprinosa, koji u praksi ne poštujemo jer su raznim propisima utvrđeni novi korisnici s drugačijim utvrđivanjem prava, tako da bi bilo sociološki neodrživo obračunavati pojedina prava na različit način, kazao je u analizi direktor Fonda MIO FBiH Zijad Krnjić. U zaključku navodi kako su to gotovo isti mirovinski sustavi, te je 20 godina malo da bi se takvi sustavi suštinski reformirali. Što se tiče BiH, kazao je kako će se reforme mirovinskog sustava morati dogoditi brzo, i to u smjeru pooštravanja uvjeta za umirovljenje, veće pravednosti u rasponima mirovina i zaživljavanje dobrovoljnog dopunskog mirovinskog osiguranja.

Najčitanije zadnjih 7 dana

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

Posljednje objavljeno

Foto dana: Slavlje na busovačkim ulicama, vatreni navijači iz Busovače uz hrvatsku reprezentaciju!

Hrvatska nogometna reprezentacija briljantno je slavila protiv Kanade rezultatom 4:1! Slavi se u  Kataru gdje se igra Svjetsko nogometno prvenstvo,...
- Marketing -
- Marketing -

Podcast UZOR

- Marketing -

Pročitajte i ovo