spot_img
spot_img
Ponedjeljak, 9 prosinca, 2024

Broj povrataka iz Njemačke u BiH naglo porastao, to više nije zemlja kakva je nekad bila

Povratak iz Njemačke? Tema koja desetljećima nije bila na dnevnom redu, proteklih mjeseci postala je realnost. Sve je više obitelji koje dižu sidro i odlučuju se vratiti u svoju zemlju. Zbog čega se vraćaju, nedavno je analizirala Bloomberg Adria.

– Sve veći broj radnika iz Bosne i Hercegovine odlučuje se vratiti iz Njemačke zbog nezadovoljavajućih ekonomskih prilika, uključujući visoku inflaciju, rast troškova života i političku nestabilnost. Radnici koji se vraćaju uglavnom dolaze iz građevinskog, tekstilnog i drvnog sektora. Povratak omogućuje niže troškove života i priliku za pokretanje vlastitih poslova. Također, situacija u Njemačkoj se pogoršava zbog smanjenja proizvodnje i rastućih troškova, što je dovelo do porasta povrataka radnika u BiH – stoji u analizi.

Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer portala boljiposao.com, kaže da je dobar primjer Tuzlanska županija, gdje se ove godine u osnovne i srednje škole upisalo oko devedesetero djece koja su se vratila iz Europske unije, a ranije smo imali primjer desetaka povrataka i upisa djece u ZHŽ, a čiji su roditelji dotad bili u Njemačkoj.

– Osnovni razlog za povratak radnika je ekonomska kriza koja sve više kuca na vrata Njemačke kao članice EU-a i pokretača ekonomije Starog Kontinenta. To vidimo i kroz najave Volkswagena, pa i Audija, koji će smanjiti proizvodne kapacitete, što pokreće domino-efekt, dakle, ugrožava one tvrtke kooperante koje su proizvođači nekih dijelova. U BiH se uglavnom vraćaju radnici iz oblasti građevine, tekstilne i drvne industrije, a uskoro se može očekivati i povratak radnika iz autoindustrije. Međutim, postavlja se pitanje koliko je realno očekivati da će ti radnici i njihove obitelji zaista i ostati u BiH.

Nama je svaki školarac, svaka mlada, zdrava, sposobna, kvalificirana osoba potrebna i jako bitna. Osobe koje se vraćaju iz EU-a dolaze i s dodatnim iskustvom i edukacijom te upravo takve osobe mogu prenijeti iskustva i educirati ne samo naše mlade nego i radnike iz trećih zemalja, a koji su nam, naravno, potrebni – istaknuo je Raškaj. Nesigurnost je ono što bi moglo sprječavati povratke većeg broja ljudi u ovu zemlju, međutim, sugovornik iz Münchena pita se po čemu je BiH nesigurnija u odnosu na Njemačku. – Terorističkih napada u BiH nema već godinama, to što političari s vremena na vrijeme koriste zapaljivu retoriku, ista retorika se koristi i u Njemačkoj, često se ne biraju riječi, međutim, svi nekako žive i sve nekako funkcionira. Problem migranata, s druge strane, mnogo je veći u Njemačkoj nego što je u BiH jer se u BiH oni nemaju razloga zadržavati. Percepcija se nikad neće promijeniti. BiH može postati najmoćnija država u Europi, međutim,morala bi proći desetljeća da cijeli svijet ne vidi Njemačku kao takvu i unatoč ovoj krizi i dalje se Njemačku gleda kao najsnažniju, ali sigurno je po pitanju neke sigurnosti BiH mnogo sigurnija – kaže nam.

Osvrnuli smo se na još jednu činjenicu, a to su poplave u BiH koje su Jablanicu zavile u crno i od kojih se, nažalost, dugo ova općina neće oporaviti, te se potavlja se pitanje da li se to može desiti Njemačkoj?

Brojne pogreške 2021.

– Ne da se može dogoditi, već može biti i još gore, međutim, i dalje je Njemačka nama daleko, kao što je Njemačkoj BiH daleko pa se neke katastrofe neće pamtiti. Poplave u Njemačkoj 2021. godine, koje su se dogodile u srpnju, bile su jedne od najgorih prirodnih katastrofa u povijesti zemlje. U poplavama u saveznim pokrajinama Sjeverna Rajna-Vestfalija i Porajnje-Falačka poginulo je više od 180 osoba. Najveći broj smrtnih slučajeva dogodio se u okrugu Ahrweiler u Porajnju-Falačkoj, gdje su poplave u mnogim mjestima odnijele cijele dijelove gradova i infrastrukture. Šteta od poplava procijenjena je na milijarde eura. I danas se vuku repovi zbog te katastrofe.

Primjerice, nedostajalo je ranih upozorenja i komunikacije iako su meteorološke službe upozoravale na opasnost od obilnih kiša. Loša je bila koordinacija hitnih službi, kasnilo se u reakciji, što je povećalo broj žrtava, odvodni sustavi nisu bili adekvatno održavani, koliko god to nama čudno djelovalo iz bh. perspektive, u vrijeme poplava pokazalo se da aplikacije i digitalni sustavi upozorenja nisu dovoljno učinkovito korišteni. Kasnije su se vodile rasprave o nužnosti ulaganja u poboljšanje sustava za upravljanje krizama, infrastrukturu i jačanje pripravnosti za buduće prirodne katastrofe koje su, zbog klimatskih promjena, sve češće i intenzivnije. O tome se i danas govori. Eto, vidite da i takve stvari nisu bajne u Njemačkoj, tako da, puno smo idealizirali “obećanu zemlju”, ali je činjenica da se sve više ljudi vraća – zaključio je sugovornik, piše Večernji list.

Izvor: centralna.ba

spot_img

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti