Bosna i Hercegovina i Europska unija: Put prema stabilizaciji, napretku i integraciji

0
46
Bosna i Hercegovina i Europska unija su u dubokim gospodarskim i političkim odnosima više od dva desetljeća. Naime, nakon rata u Bosni koji je završio u prosincu 1995. godine, Europska unija je intenzivirala svoje strateške aktivnosti i programe prema regiji Zapadnog Balkana u cijelosti, uključujući Bosnu i Hercegovinu.

Također, kraj rata bio je pomak u pristupu Europske unije prema Zapadnom Balkanu općenito, a posebno u Bosni i Hercegovini. Dakle, Europska unija je konstantno predlagala inicijative koje su trebale ojačati i ubrzati europsku perspektivu BiH. Prva takva inicijativa stigla je iz Francuske tijekom predsjedavanja Europske unije u prosincu 1996. u okviru takozvanog Royaumont procesa. Glavni cilj inicijative bio je stabilizacija, demokratizacija i izgradnja mira u jugoistočnoj Europi. Tako je Royaumontov proces bio prva regionalna strategija prema zapadnom Balkanu. Nadalje, Europska unija je razvila regionalni pristup koji pokreće političku i ekonomsku uvjetovanost za razvoj bilateralnih odnosa. Bolje rečeno, kroz humanitarne programe PHARE i OBNOVA, koji su započeli 1997. godine, Europska unija je po prvi put u regiji pokrenula političku i ekonomsku uvjetovanost jer je njezina gospodarska pomoć u okviru spomenutih inicijativa osigurana pod uvjetom da primatelji poštuju ljudska prava, demokraciju. i vladavinu prava. To je bio jasan znak da je Europska unija promijenila svoj pristup prema regiji Zapadnog Balkana i prema Bosni od pasivnog i nedosljednog do aktivnijeg, predanog i ujedinjenog. Europska unija je jasno pokazala interes za rješavanje političkih, ekonomskih i socijalnih problema s kojima se suočava cijela regija.

U lipnju 1998. osnovana je Konzultativna radna skupina EU-BiH. Glavno područje odgovornosti rada skupine bilo je pružanje tehničkih i stručnih savjeta u području pravosuđa, obrazovanja, medija, uprave i gospodarstva. Ovaj događaj označio je službeno približavanje BiH članstvu u Europskoj uniji. Nadalje, iste godine u lipnju, dužnosnici Europske unije i Bosne i Hercegovine potpisali su “Deklaraciju o posebnim odnosima između EU i BiH”. Europska unija je 1999. godine pokrenula Proces stabilizacije i pridruživanja (SAP) uspostavljajući konkretnije i opipljivije političke i gospodarske veze s državama u regiji. Također, SAP je karakteriziran dvostrukim pristupom koji se usredotočuje na uvjete specifične za pojedinu zemlju, s jedne strane, i regionalni pristup prema zapadnom Balkanu s druge strane. Osim toga, SAP je postao središnji dio dugoročne strategije EU-a prema regiji Zapadnog Balkana. Glavni cilj SAP-a bio je potaknuti demokratsku konsolidaciju zemalja iz regije putem značajnih domaćih reformi koje se temelje na europskim vrijednostima i strukturama. Drugim riječima, SAP je izgrađen na ideji prve stabilizacije regije i njezine posljednje integracije u političke i gospodarske strukture Europske unije. Europska komisija stavila je šest ključnih ciljnih područja u SAP:

– Razvoj postojećih gospodarskih i trgovinskih odnosa sa i unutar regije;
– Razvoj i djelomično preusmjeravanje postojeće ekonomske i financijske pomoći;
– Povećana pomoć za demokratizaciju, civilno društvo, obrazovanje i izgradnju institucija;
– Suradnja u području pravosuđa i unutarnjih poslova;
– Razvoj političkog dijaloga, uključujući regionalnu razinu;
– Pregovori o sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju.

Tako je regionalni pomak u smislu integracije proizašao iz jasnog opredjeljenja Europske unije prema članstvu Zapadnog Balkana u Europsku uniju 1999. godine. Osim toga, u lipnju 2000. godine na Europskom vijeću u Feiri, države članice Europske unije odlučile su da sve zemlje PSP-a, uključujući Bosnu i Hercegovinu i potencijalni kandidati za buduće članstvo u Europskoj uniji. Također, 8. ožujka 2000. povjerenik Europske unije za proširenje Chris Patten objavio je Mapu puta za BiH kao prvi korak u okviru SAP-a. Dokument je identificirao 18 početnih koraka koje je trebalo provesti i koji bi mogli dovesti do studije izvedivosti za SSP s Europskom unijom. Vijeće je 18. veljače 2008. usvojilo novo europsko partnerstvo s Bosnom i Hercegovinom. Zbog teškog i sporog procesa reforme, bosansko-hercegovačka vlada je u lipnju 2008. godine potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SAA) s EU, što je bio prvi preliminarni sporazum. – pristupni instrument za članstvo u EU.

Između 2007. i 2013. Bosna i Hercegovina je dobila €615 milijuna od Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA) koji zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u Europskoj uniji pruža ciljanu financijsku pomoć. Trenutno je u toku druga faza IPA, od 2014. do 2020. s najmanje €165 milijuna namijenjenih za Bosnu i Hercegovinu u prvom stadiju. IPA posebno pomaže jačanje demokratskih institucija i vladavine zakona, reformu javne uprave, provođenje ekonomskih reformi, promoviranje poštivanja ljudskih i manjinskih prava i rodne ravnopravnosti, podršku razvoju civilnog društva i unapređenje regionalne suradnje, a doprinosi i održivom razvoju i smanjenju siromaštva.

Europska unija je glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina je imala koristi od pristupa tržištu Europske unije kroz uvođenje tzv. autonomnih trgovinskih mjera od 2000. Po stupanju na snagu Privremenog sporazuma, pristup Europske unije tržištu za proizvode iz Bosne i Hercegovine se još više uvećao, a trgovinske preference su dodijeljene za uvoz iz Europske unije u zemlju.

Prema nalazima Izvještaja o napretku za 2014. Bosna i Hercegovina je ostvarila visok nivo trgovinske integracije s Europskom unijom. Europska unija je i dalje glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine, dodatno ojačan pristupanjem Hrvatske Europske unije od 1. srpnja 2013. Shodno tome se udio izvoza u EU povećao na 73,5 %, dok se uvoz iz Europske unije blago smanjio na 60 % od ukupnog uvoza. Najvažniji trgovinski partneri iz Europske unije su Njemačka i Hrvatska. Zemlje CEFTA sporazuma ostaju drugi najvažniji trgovinski partner i na njih otpada nekih 16 % izvoza robe i 11 % uvoza.

Ispunjenje zahtjeva za izvoz krompira u srpnju 2015. godine otvara dodatne mogućnosti za razvoj izvoznih mogućnosti i potencijala države. Takav napredak se također očekuje u ostalim relevantnim konkurentnim sektorima i trgovinskim poljima u vezi s približavanjem Europskoj uniji. U vezi s proizvodima životinjskog porijekla, državi je već dozvoljen izvoz ribe, sirove kože, meda i šećera u Europsku uniju (Izvor: http://europa.ba/?page_id=484).

Danas, Bosna i Hercegovina kao kompleksna država i još kompleksije društvo stoji na raskrižju puteva. Hvatajući posljednju šansu (šanse) za bolje sutra i vjerojatno posljednju (posljednje) inicijative zemalja Zapadne Europe bira između spomenuta dva puta. Pravi put je onaj put koji vodi u Brisel, u Europsku uniju i u Europsko društvo, a drugi je potpuno suprotan. Mi sami moramo odlučiti želimo li ići prvim putem i postati moderno europsko društvo koje će prije svega imati razumijevanja za druge i drugačije od nas, a potom i snagu da izgradi ekonomsku zajednicu koja može parirati razvijenim zemljama Zapadne Europe. Ne treba nam mnogo… Malo volje, razumijevanja, htijenja i poštovanja pa će se rezultati pokazati i naša zemlja će dosanjati za sad nedosanjani san.

Autor: Dario Plavčić
Inspirirano Modulom 2 ALPI programa by IRI