„U Bosni ima još svetišta svetoga Ive, ali da se događaju ovakve stvari, toga nema.“
Ovo najveće nemarijansko svetište u Bosni i Hercegovini (po mnogima i na Balkanu) na nekakav je poseban način isprepleteno sa najranijim sjećanjima i životom njenih stanovnika. Bez obzira na razloge zbog kojih se dolazi, ovo svetište generacijama je povezano sa životima ljudi Bosni i Hercegovini. Nerijetko vjernici, pogotovo oni iz srednje Bosne, smatraju da se upravo blagdan sv. Ive Krstitelja nigdje na svijetu ne obilježava na tako poseban i pobožan kao u Podmilačju.
Ogromna je predaja o iscjeliteljskim moćima sv. Ive Podmilačkoga. Ona je još krajem prošloga stoljeća kod nekih pisaca pribavila ovomu svetištu i epitet “bosanskoga Lourdesa”. Samo u razdoblju od 1959. do 1973. zabilježena su 42 slučaja ozdravljenja. Ipak, mnoga izlječenja nisu zabilježena iako se o njima u narodu govori.
Posebnost ovog zavjetnog svetišta ogleda se u mnogim detaljima, a naročito se ističe služenje sv. Mise uoči blagdana sv. Ive (23.06.) koja je namijenjena bolesnicima tzv. bolesnička misa, te veliki broj onih koji hodočaste i preko stotinu kilometara bosonogi prikazujući svoju žrtvu Bogu od kojeg po zagovoru sv. Ive mole za zdravlje svojih najbližih, pomoć u teškim životnim situacijama i drugim potrebama.
Fra Antun Knežević 1884.godine.
„Crkva je na najvišem glasu i kao čudotvorna priznata, i proglašena od cielog pučanstva bosanskoga brez razlike vjere. Osobito na Ivan tude se kupe ljudi svih vjera u tolikom mnoštvu, kako nigdje u Bosni. Sviet struže kamenje crkveno, i nosi ga za liek. Svaka daščica, svaki kamenčić poštuje se kao kakav sveti ostatak.“
„Glasnik sv. Ante“ 1925.godina
„Poznata je stvar da je Podmilačje čuveno mjesto, gdje se oslobađaju opsjednuti. Bit će tu svakako i pretjeranosti, ali je jedno istina – da se kod sv. Ive dobivaju mnoge milosti, osobito duševne“.
O Podmilačju postoji nekoliko legendi. Jedna od njih je legenda o čudesnom prelasku crkve preko Vrbasa. Legenda je najprije kružila u narodu, a od 1864. godine nalazimo je zapisanu i u Šematizmu Bosne Srebrene.
