BiH je napustilo 60.000 katolika za 13 godina

0
292

Hrvata katolika u BiH danas je za skoro 20.000 manje nego na kraju rata, a lošem stanju pridonose nove migracije i negativni prirodni prirast koji jednako negativno utječu kao i rat, piše Večernji list BiH.

Pokazali su to podaci o svojevrsnom popisu katolika koji je provela Katolička crkva za vrijeme blagoslova kuća na kraju 2015. godine, a detaljne podatke u sutrašnjem izdanju donosi Katolički tjednik. Kako smo već ranije objavili, na kraju 2015. godine bilo je 405.735 katolika, koje čine u najvećem broju Hrvati, što je za 14.559 manje negoli godinu dana ranije.
Najveći gubitak katolika i prošle godine doživjela je Vrhbosanska nadbiskupija, a slijedi Mostarsko-duvanjska biskupija.

Derventa jedina u plusu

Vrhbosanska nadbiskupija kraj 2014. dočekala je s 182.843 katolika, a godinu dana kasnije ostalo je 175.188. Dakle, manje ih je za 7655. Mostarsko-duvanjska biskupija broji 5097 katolika manje, a u Banjolučkoj ih nedostaje 1453, dok je, pak, na području Trebinjsko-mrkanske biskupije 354 katolika manje u 2015. nego godinu dana prije, navodi Katolički tjednik. 
Pri tome su otkrili i podatke iz župa i dekanata. Od 13 dekanata s područja Vrhbosanske nadbiskupije najviše je ljudi odselilo s područja Tuzle, odnosno njih 1265, slijedi područje Žepča s minusom od 1172 katolika, zatim Kreševski dekanat koji u 2015. bilježi 857 katolika manje nego godinu dana prije te Travnički s negativnim predznakom, tj. 833 osobe manje. Zanimljivo je da je jedina pozitivan promjena zabilježena na području Dervente, današnjeg dijela RS-a s plus 5, a na području Sarajeva katolika je manje za 470. 
U odnosu na 2003. do kada je rastao broj Hrvata katolika nakon ratne tragedije, na kraju prošle godine je čak 60.000 katolika manje, a u odnosu na vrijeme prije rata oko 360.000 je ljudi nestalo.

Jesmo li digli ruke?

Glavni urednik Katoličkog tjednika Josip Vajdner se u novome broju ovoga tjednika, koji će se sutra pojaviti u župama vjernika, pita: ‘Preživjeli smo rat, kako ćemo preživjeti mir’ te poziva na hitnu akciju. 
“Sve nam to govori kako je krajnje vrijeme početi ozbiljno promišljati (jer se dosadašnji napori, uz dužno poštovanje prema svima koji su se trudili, ne mogu tako nazvati) i djelovati s ciljem opstanka na ovim prostorima. U tom smislu, ova 2016. među Hrvatima jednostavno mora biti obilježena ovom temom. I od toga ne smije biti isprike. Vrijeme je zaboraviti sva unutarnja trvenja, bilo da su s povijesnim, političkim, crkvenim ili kojim drugim predznakom. Zajednički se, s obnovljenim pouzdanjem u Boga, treba odgovoriti na pitanje “Kako dalje?”. Prepuštajući odgovor inerciji stvarnosti značilo bi da smo digli ruke od sebe i odlučili biti izbrisani s ovdašnjih mapa postojanja, navodi Vajdner.

Izvor

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.