Tjednima bošnjačke stranke i Središnje izborno povjerenstvo (SIP) optužuju državnog ministra financija i riznice Vjekoslava Bevandu da blokira novac za izbore, da blokira proračun. A on, pak, mjesecima objašnjava procedure. U intervjuu za Večernji list Bevanda govori i o radu državnih institucija, plaćama, PDV-u, poskupljenjima, održavanju izbora i planovima bošnjačkih stranaka da Hrvate izbace iz vlasti.
Kada ćemo i hoćemo li uopće dobiti proračun za ovu godinu?
– U nekoliko sam navrata reagirao i dao odgovor na to pitanje. Međutim, izgleda da je uzalud stalno ponavljati iste odgovore jer u javnosti dominira negativna matrica.
Što je onda istina?
– Istina je ono što stalno ponavljam. Postoje koraci prema usvajanju proračuna i to je bilo na Parlamentu jedno zastupničko pitanje na koje sam dao detaljan odgovor. Mi smo sada šesto tromjesečje, osamnaest mjeseci, u režimu privremenog financiranja. Čitava prošla godina protekla je u režimu privremenog financiranja iako je Ministarstvo financija, a onda i Vijeće ministara usvojilo proračun za prošlu godinu te ga je uputilo u Predsjedništvo BiH. Tada se Predsjedništvo “igralo” tim proračunom do pred ljeto. Onda su ga prekrojili, uputili u Parlament i sve je zastalo. Nije donesen za 2021. Još lošije je što smo u ovu godinu ušli, a da nemamo globalni fiskalni okvir. To je, prema Zakonu o fiskalnom vijeću, temeljni dokument koji određuje razinu proračuna državnih institucija i izdvajanja s jedinstvenog računa Uprave za neizravno oporezivanje.
Prema ostalim razinama ili samo govorite o državnoj razini…?!
– Sada govorimo samo o državnoj razini, a onda se usklađuju druge razine. Napravi se okvir, a unutar toga okvira zna se što ide državi, što entitetima, županijama… Moram reći da su svi prekršili državni zakon jer su svi usvojili proračune, a mi smo globalni fiskalni okvir donijeli tek 30. ožujka. Ja sam bio na svakoj sjednici Fiskalnog vijeća i urgirao na usvajanje, no nismo imali dovoljno glasova. Gospođa (Jelka, nap. a.) Milićević i ja smo uvijek glasovali “za”, a s druge strane su se mijenjale postavke. Tek nakon donošenja globalnog fiskalnog okvira stekli su se uvjeti da se počne raditi na dokumentu okvirnog proračuna.
S tim se, dakle, počelo prije 20-ak dana?!
– Tako je. Dokument okvirnog proračuna odnosi se na razdoblje od 2022. do 2024. U završnoj smo fazi tog dokumenta. Moji ljudi danonoćno na tome rade. Nadamo se da ćemo ga uskoro uputiti prema Vijeću ministara.
Što nakon toga slijedi?
– Dobivamo dokument okvirnog proračuna. Tu se određuju gornje granice po proračunskim korisnicima i na temelju toga, ako ne bi bilo promjena, radi se proračun, ide na Vijeće ministara, a zatim i na Predsjedništvo BiH koje je ustavni predlagatelj i šalje ga se u oba doma državnog Parlamenta.
Koliko novca institucije BiH dodatno traže u državnom proračunu?
– Oko milijardu više.
Je li moguće tomu udovoljiti?
– Ne jer imamo jasan okvir. Pa ipak smo napravili pomak u globalnom fiskalnom okviru, gdje je predviđeno povećanje za 85 milijuna, što nam je omogućilo da povećamo osnovicu s 475 na 535 KM. Tako smo se vratili na razinu 2012. Zbog smanjenja osnovice u 10 smo godina imali veliki odljev kvalitetnih državnih službenika i namještenika. Iz mog je ministarstva od početka godine otišlo 20 kvalitetnih kadrova.
Hoće li biti novca za izbore?
– Novca za izbore će biti…
Ako se usvoji proračun?!
– Normalno.
Je li moguće izdvojiti novac “ispod ruke”, kako se ovdje u Hercegovini kaže, za izbore?
– Upravo u tome i jest problem s mantrom koja se neprestano vrti u javnosti – “ministar ne da”, “ministar blokira”.
A što je s tekućom pričuvom?
– Traženo je da se iz tekuće pričuve izdvoji više od 20 milijuna KM za održavanje izbora. Budući da smo u režimu privremenog financiranja, naša pričuva je 2,4 milijuna maraka.
Ne možete “napumpati” pričuvu na 20 milijuna?!
– Ne može to Ministarstvo financija napraviti.
SDA, DF i ostale bošnjačke stranke zatražili su vašu ostavku, sankcioniranje. Kažu da bojkotirate izbore?!
– Zajedno s time svakodnevno slijede orkestrirani napadi iz dijela medija i SIP-a koji dulje traju.
SIP-om, DF-om i SDA praktično upravljaju isti ljudi?!
– Tako je.
Vidite li političku pozadinu napada?
– To je tako očita politička pozadina. Iskreno me šokiralo što su ti isti manipulatori kod međunarodne zajednice prodali tu priču.
Bojite li se eventualnih sankcija, pa čak i kaznenog progona od institucija koje su također pod političkim nadzorom?
– To je to. Ja sam to već doživljavao. Uvijek su se stvari politički bojile.
Kako ćete se vi onda postaviti, hoćete li “poprijeko” osigurati novac?
– Ja ću raditi sukladno zakonima o financiranju, proračunima. Svim zakonima koji su u BiH na snazi. Tako da nikoga ne povrijedim. Nismo ni pizzeria ni pekarnica da tamo nešto ubacite u pećnicu i za pet minuta dobijete proračun. To tako ne ide.
Vijeće ministara i državne institucije funkcioniraju pod ručnom. Zašto je tako?
– Više je razloga. Za sebe mogu reći da, osim boravaka u bolnici, nisam izostao ni s jedne sjednice Vijeća ministara.
Znači, nije do vas?!
– Nikada nije bilo. Ni destruktivnosti od HDZ-a.
Kriza u Ukrajini istodobno je i prigoda za EU, no u BiH to, čini se, nije slučaj? Zašto?!
– Osobno se smatram Europljaninom i nemam dvojbe što mi je cilj. Međutim, određeni procesi koji se događaju u BiH govore da to nije u fokusu. Mi smo imali program ekonomskih reformi koji smo usvojili 5 do 12. Kada smo usvojili Mehanizam koordinacije, mislio sam da smo sve postupke definirali. Međutim, to se ne poštuje.
Vi ste vrlo izvjesno podržali sankcije prema Rusiji kao predstavnik BiH pri EBRD-u jer je njihovo izaslanstvo najavilo nastavak financiranja projekata u BiH. Hoćete li potvrditi kako ste glasovali?
– Nije to baš vezano jedno s drugim. Davno je u posjetu BiH i meni bilo visoko izaslanstvo EBRD-a s potpredsjednikom. Nedavno smo potpisali dva sporazuma, a sada nam slijede sporazumi o dvama grantovima. Ne bih to povezivao jedno s drugim.
Znate li da je litra ulja više od pet KM zbog rata u Ukrajini?
– Znam.
Kako pomoći ljudima, smanjiti PDV?
– Toliko je potrošeno pameti stručnjaka…
Pod znacima navoda stručnjaka…
– Ne bih tako rekao. Ali, zna se kako se zakoni mijenjaju. Treba biti pažljiv kod našeg uređenja. Bilo kakve promjene neće dirati državnu vlast. A onda mi kažu – zašto se ti brineš zbog toga? Odgovorim da mogu samo promatrati državnu razinu. Prihodi jesu povećani od neizravnih poreza. Oni su u odnosu na izravne poreze u nerazmjeru. Državna vlast nema utjecaja na eventualne socijalne mjere. Ostavlja se drugim razinama vlasti da svojim intervencijama novac usmjere socijalnim kategorijama. Ranije sam se zauzimao i bili smo na korak donošenja odluke o uspostavi socijalne identifikacijske kartice svakog građanina Federacije BiH. Svi prihodi bili bi vidljivi i nakon toga bi se prag određivao te se pokazivala briga i empatija za ranjive kategorije.
Jeste li za diferenciranu stopu PDV-a na hranu, potrepštine?
– Imate stav Uprave za neizravno oporezivanje, imate stav MMF-a. Stopa PDV-a najniža je u regiji. Ja nisam protiv takve odluke, ali ona ne može biti stvar stihije i populizma, nego struke i jasnog odgovora što su refleksije takvog jednog poteza. U okruženju imate Hrvatsku koja je članica EU-a. Oni jesu modificirali određene stvari u tome smjeru. Cijene namirnica i goriva su rasle. Tu imate još dosta povezanih pitanja, ponajprije učinkovitosti inspekcijskih službi. Sve to treba uvezati.
Ove godine su izbori. Dužnosnik ste HDZ-a BiH. Čini se da se sve priprema kako bi se Hrvate izbacilo iz vlasti te da se ponovi 2000. i 2010. godina. Kamo to vodi?
– Vodi pokušaju uništenja hrvatskog političkog bića. Često se zaboravlja što je ranije bilo nakon svih tih nasilnih poteza. To nije dobro. Trebalo je završiti pregovore i izmijeniti Izborni zakon u mirnom ozračju. Sada se svi nalazimo u ostrašćenom ozračju, što je vidljivo na svakom koraku. Ja to nisam osjećao nikada u životu kao što je to slučaj s ovom i prošlom godinom.
Što će biti odgovor hrvatske strane, vaše stranke?
– Informirani smo o svemu što se događa. HDZ BiH i HNS će zauzeti stajalište. Mi koji smo predstavnici iz toga kruga ćemo se ponašati sukladno tim zaključcima.
