Zbog nedostatka hladnjača, propast će 10.000 tona malina!

362

S obzirom da Bosna i Hercegovina proteklih godina bilježi veliku ekspanziju uzgoja jagodičastog voća, prveenstveno maline proizvođači su osnovali Udruženje proizvođača, otkupljivača, prerađivača i izvoznika jagodičastog voća u okviru Privredne komore FBiH.

Ističu da će već početkom sezone biti suočeni s brojnim problemima i izazovima, a da će Udruženje zastupati interese članova u razgovoru s predstavnicima vlasti na nivou FBiH.

Navode da se procijenjuje da sektor otkupa jagodičastog voća u BiH vrijedi više od 100 milijuna KM, (100 posto izvoz) te da direktno i indirektno zapošljava između 80.000 i 90.000 radnih mjesta.

Ukupna proizvodnja maline u 2016. godini iznosila je više od 30.000 tona, a u 2017. godini očekuju se rekordni prinosi maline od preko 40.000 tona, podaci su Privredne komore FBiH.

Naglašavaju da trenutni kapaciteti hladnjača nisu dovoljni da prihvate sve očekivne količine jagodičastog voća (maline), pa se procijenuje da više od 10.000 tona maline neće imati mogućnost lagerovanja.

Iz Privredne komore FBiH dodaju da zbog otežanog plasmana i niskih prodajnih cijena maline više od 7.500 tona zaliha maline iz 2016. godine još čeka u hladnjačama. Što znači, 15.000 tona neće se moći primiti u hladnjače zbog ograničenih kapaciteta.

– Na ovaj način pokušavamo povećati svijest kod nadležnih institucija (Vlade FBiH, nadležnih ministarstva na nivou Federacije i Županija) te ih na vrijeme upozoriti na moguće probleme i posljedice (propadanje ploda na njivi, gubitak od 15 do 20 milijuna eura, socijalni bunt i prosvijedi) koji će nastati ukoliko se ne posveti veći značaj ovoj djelatnosti – kazali su u priopćenju.

Ističu da se radi o poljoprivrednoj kulturi (malina) koja ima ogroman socijalni, pored privrednog značaja, te da naglasak treba usmjeriti na rad državnih institucija koje bi zajednički s hladnjačarima trebali iznaći riješenje.

– Ne smijemo dozvoliti da nepravovremenim reagiranjem budu dovedeni u opasnost proizvođači, a hladnjačari se već nalaze u tom nezavidnom položaju. Prema tome, kapitalne investicije kao podsticaj proširenju rashladnih kapaciteta i drugi poticaji su neminovni, jer bez uvođenja istih očekivanja su da će doći do pada, a ne rasta proizvodnje jagodastog voća – istaknuto je.

Prethodni članakMladi Kreševljak preživio osobnu tragediju i – uspio! – “Odlučio sam biti lijepa priča”
Sljedeći članakOkrugli sto o procesuiranju kaznenih djela trgovine ljudima u Vitezu

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime