Ovih dana prevladava pravo zimsko vrijeme s relativno niskim temperaturama, no nekada davno zime u našim krajevima bile su mnogo oštrije. Osobito je to bilo izraženo u razdoblju tzv. malog ledenog doba, od 14. do 19. stoljeća, kada se znalo dogoditi da se tijekom najjačih zima zaledi i Jadransko more! Jedna od najjačih zima dogodila se 1929. god. Jake zime dogodile su se još nekoliko puta u 20. stoljeću, npr. 1942., 1956. i 1963., no nikad ništa slično 1929. godini.
Početkom siječnja 1929. naše krajeve, a zatim i gotovo cijelu Europu, zahvatila je strašna zima, zima koja je s pravom dobila epitet „zima 20. stoljeća“. Zahlađenje se najprije osjetilo u unutrašnjosti. Novu godinu 1929. mnogi su dočekali u znaku relativno toplog vremena, koje je bilo nastavak sličnog vremena cijele jeseni i početaka zime 1928. Kako je bilo toplo, doček je prošao bez pahuljica snijega. No, u noći na drugi siječanj 1929. došla je izrazita promjena vremena. Ciklona se sa sjeverozapada Europe premjestila nad Sredozemlje, a u unutrašnjosti tadašnje Kraljevine Jugoslavije pao je snijeg.
Iznenadni sniježni val početkom siječnja zahvatio je i druge krajeve. Iz Like su javljali o velikim mećavama na pruzi Zagreb- Split, a dojevljene su snježne mećave i u Austriji, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj. Temperatura je naglo pala na većem dijelu kontinenta. U Španjolskoj su se vukovi u sred bijela dana spuštali u sela i napadali stoku i ljude. Mećave su zahvatile i Azurnu obalu; na cesti između Nice i Ventimiglie snijeg je zatrpao stotinjak automobila i turističkih autobusa. Nad Crnim i Egejskim morem puhali su orkanski vjetrovi, a na putu za Izmir potonuo je grčki brod ‘Tamaris’ sa 20 mornara. U Bukureštu i Pragu živa se spustila na -20, a u Bratislavi na -28°C. Međutim, ovo je bio tek početak zime. Tlak zraka u središtima jakih anticiklona koje su se protezale od Velike Britanije do Sibira rastao je i do vrlo visokih 1060 hPa (standardni tlak zraka iznosi oko 1013 hPa). Uslijed prodora ledenog zraka nad Sredozemno more, došlo je do čestih pojava razvoja ciklona, koje su se zatim kretale prema kopnu i donosile snijeg. Vrlo jaka hladnoća nastupila je sredinom siječnja. U Dubrovniku je palo 20 cm snijega, a temperatura na Siciliji spustila se na -26°C! Tako se zadržalo sve do početka veljače, kada je nastupio vrhunac zime. Zima je stegla na sve strane. U Sarajevu je napadalo 150 centimetara novoga snijega. Uostalom, pod snijegom su bili Marseille i Firenca, mećava je bjesnjela nad Istanbulom, a u La Mancheu je žestoka oluja potopila nekoliko brodova. Snijeg je u Sloveniji prekinuo većinu telegrafskih linija, pa su telegrami na relaciji Ljubljana-Zagreb slani zaobilazno preko Trsta. Kod Beograda je, zbog leda na Dunavu i Savi, prekinut sav brodski promet.
U Sarajevu je zabilježeno da su se gladni vukovi spuštali s obližnjih brda u okolicu grada: jednom seljaku iz Čeljuga – samo sedam kilometara od gradskog središta – zaklali su 27 ovaca. Čopori vukova navalili su iz Bosne u Dalmaciju. Tako je usred dana čopor gladnih zvijeri narnuo na selo Dubrave kraj Poljica i poklao mnogo stoke. Zbog toga je tamošnja žandarmerijska stanica razdijelila seljacima oružje! U BiH zavladala je glad – posljedica ljetne suše. U selima oko Foče, pisale su novine, ljudima su jedina hrana suhe kruške. Gladovalo se i u Dalmatinskoj zagori i Crnoj Gori.
Generalna direkcija rumunjskih željeznica izvijestila je javnost da je u velikoj snježnoj mećavi nestao putnički vlak broj 149 na putu iz Tarbu Margarele prem Rosiori. Tri dana nije bilo vijesti o nestalom vlaku, jer je mećava onemogućila potragu. Tek četvrti dan (21.1) vlak je pronađen i spsilačke su ekipe raskapajući snijeg, doprle da vagona. Na žalost, prekasno : svih 39 putnika i željzničara bilo je mrtvo! U Beogradu je jaka košava razbijala izloge. U Sloveniji su se pokrenule goleme mase snijega: u dolini između Jesenica i Dubrave četiri su uzastopne lavine zasule željezničku prugu u dužini od 130 metara, prekrivši je pokorvom debelim pet metara; u Bohinju, kod stanice Soteska, prugu je, duž 60 metara, prekrila 10 metara visoka lavina!
Iako nema mnogo zapisa o zimi iz 1929. god u našim krajevima znamo da je ona bila vrlo jaka, oštra i dugotrajna. Zima stoljeća je popustila tek krajem ožujka 1929. Ono što je zanimljivo jest da je ljeto 1928. god u BiH bilo dosta sušno i da je ta suša navijestila vrlo jaku zimu u našim krajevima. I tada su, baš kao i danas, mnoge glavne rijeke bile okovane ledom.
(Izvori:Crometeo)
