Umjesto dugogodišnje negativne slike koja je u bh. javnosti kružila o općini Vareš kao neperspektivnoj, marginaliziranoj općini iz koje odlaze ljudi i koja nema budućnosti, u posljednjih godinu dana ta slika se drastično promijenila nabolje.
Glavni “krivac” za takav iznenadni obrat je Zdravko Marošević, sadašnji načelnik Općine Vareš, koji je za kratko vrijeme koliko se nalazi na ovoj funkciji uspio konsolidirati naslijeđeni proračun općine, opterećen milijunskim dugovima i pokrenuti niz značajnih projekata.
Razgovarala: Irena Vasić-Dobrić
“U ovih godinu dana uvidio sam sve probleme općine Vareš i dokazao da je Vareš ugledna i perspektivna općina, koja ima bogate prirodne resurse, povijesno naslijeđe i kulturu življenja, što predstavlja našu budućnost i potencijal. Naravno, najveće bogatstvo općine su, prije svega, njeni ljudi koji ovdje vjekovima žive zajedno”, kaže Marošević.
U 2017. godini uspjeli ste vratiti dio naslijeđenih dugova. Kakva je sada situacija u općini Vareš i da li je proračun konačno u funkciji razvoja?
Općina Vareš je u jednoj dužničkoj krizi. Zvanično sam naslijedio 3,5 milijuna KM duga, od čega 2,5 milijuna KM po osnovu neplaćenih doprinosa, a milijun KM po osnovu duga dobavljačima. Dug je bio daleko veći nego proračun općine Vareš koji je iznosio 3 milijuna KM za 2017. godinu. Uspio sam nekako da stabiliziram proračun i vratio dio dugova u iznosu od pola milijuna KM. Pokazao sam da se od proračuna može živjeti, da Općina sada redovno izmiruje sve obaveze, a zaposleni redovno dobivaju plaće. Vlada FBiH je podržala Općinu Vareš sa milijun KM, čime smo sanirali dio dugova Poreznoj upravi FBiH, kao i dio obaveza prema dobavljačima, što nas sve uvodi u mirniju luku u 2018. godini, za koju je u nacrtu predviđen proračun od 3,7 milijuna KM koji je u funkciji razvoja.
Za kratko vrijeme “posložili” ste i općinsku administraciju?
Uspio sam posložiti općinsku administraciju koliko sam mogao i vratio im povjerenje, pogotovo sada kada imaju i dodatni motiv, jer redovno dobivaju plaće, tople obroke, redovne naknade, regrese, a sve to nije bio slučaj u ovih posljednjih 20 godina. U Općini Vareš ima oko 70 zaposlenih. Nažalost, radi se o velikoj naslijeđenoj administraciji koja opterećuje proračun. Mnogi zaposlenici Općine Vareš su iz boračke populacije, a neki su već pri kraju radnog vijeka. Svjestan sam da imamo potrebu otpuštanja, ali i zapošljavanja novih radnika, naročito stručnjaka u oblasti urbanizma i geodezije. Fali mlada, stručna i visokoobrazovana radna snaga u administraciji, koja može odgovoriti zahtjevima europskog i svjetskog tržišta.
Nedavno ste dobili priznanje “Najnačelnik za 2017. godinu”. Koliko Vam znači to priznanje?
Žiri Europske nezavisne Agencije za izbor i promociju najuspješnijih poslovnih ljudi i kompanija je odlučio da mi dodijeli priznanje Najnačelnik za 2017. godinu. Priznanje mi je uručeno početkom prosinca 2017. godine u Banskim dvorima u Banjoj Luci na 37. ceremoniji proglašenja najboljih poslovnih ljudi i kompanija iz jugoistočne i središnje Europe. Ovo značajno priznanje nije dodijeljeno samo meni nego i cijeloj općini Vareš, što nas obvezuje da se još više angažiramo na unapređenju boljeg života na ovim prostorima. Nadam se da će to biti i poticaj za investitore da dođu i investiraju u Vareš.
U općini Vareš već je pokrenuto nekoliko značajnih investicija. Možete li reći o kojim projektima je riječ i koliki je njihov značaj?
Općina Vareš udaljena je svega 45 km od Sarajeva, 70 km od Zenice i 85 km od Tuzle. Smještena je na planini Zvijezdi, a područje je bogato rudama, pogotovo željezom, koje se u ovom kraju kopa i prerađuje već stotinama godina. Veliki značaj imaju i kristalno čiste vode, za čiju eksploataciju su zainteresirani mnogi investitori. Jedna od investicija odnosi se na tri punionice pitke izvorske vode, od kojih je jedna već u izgradnji i nalazi se u području povijesnog grada Bobovca. Radi se o vodi sa Radakove stijene, koja će se prodavati pod zaštićenim nazivom Kraljevska voda. Za ostale dvije punionice vode rješava se papirologija. Montaža punionica vode trebala bi se realizirati u proljeće 2018. godine u općinskoj poslovnoj zoni, a distribucija Kraljevske vode trebala bi početi na ljeto. U sastavu punionica vode radit će i pogoni za preradu šumskog i jagodičastog voća te proizvodnju sokova, marmelada i džemova. Sve to ide usporedo sa poduzetničkom proizvodnjom zdrave organske hrane, ali i otvaranjem malih pogona eteričnih ulja i proizvodnje peleta.
Imate odlične potencijale i za razvoj turizma. Da li investicije idu i u tom pravcu?
Jasno smo zacrtali ciljeve za 10 godina budućeg razvoja, a turizam je jedna od grana koju smo visoko rangirali i koja ima sve potencijale za razvoj. Vareš se nalazi na području starog kraljevskog grada Bobovca, na temeljima bosanske povijesti, što nažalost do sada niti jedna vlast nije iskoristila za razvoj turizma. Odlučili smo se na revitalizaciju Bobovca u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika FBiH. Imamo i Malu crkvu, koja je najstarija crkva u BiH, sagrađenu prije 300 godina, ali i jednu od najstarijih džamija, koja se nalazi u dovištu u Karićima. Imamo i kovačnice u Oćeviji, stare više od 300 godina, gdje se željezo kuje na tradicionalan način, na čekiću koji pokreće izvorska voda. Radi se zapravo o toploj i hladnoj vodi koje izviru jedna pored druge i miješaju se. Takvih kovačnica još ima u Europi, ali su turističkog karaktera, dok se u Varešu još uvijek željezo kuje u njima i od toga mnoge familije imaju prihode. Da bi smo zaokružili bogatu turističku ponudu općine Vareš, neophodni su i smještajni kapaciteti. U 2018. godini planirana je izgradnja hotelskog kompleksa u centru Vareša u tradicionalnom stilu, gdje je nekada bio mlin na izvoru rijeke Stavnje. Bit će to jedan prepoznatljiv objekt u BiH, ali i šire.
Da li je to jasan signal i ostalim investitorima da krenu tim putem?
Mislim da će to biti jasan signal i ostalim investitorima da ulažu u razvoj turističkih potencijala Vareša. Za izgradnju turističkog potencijala Doli na području Nišićke visoravni uskoro će biti raspisan javni natječaj. Imamo i investitora iz Kuvajta koji na Nišićkoj visoravni priprema izgradnju adrenalinskog parka na 180.000 kvadrata sa pratećim sadržajima, koji će biti najveći adrenalinski park u Europi. Zainteresiranost investitora postoji i za 15.000 kvadrata vrlo atraktivnog zemljišta na planini Zvijezdi, sa mogućnošću otvaranja ski liftova. Ako se realizira samo 10 posto od projekata koji su prezentirani u mom kabinetu, u Vareš će dolaziti radna snaga sa područja susjednih općina, pa i Sarajeva.
Značajne investicije su i u oblasti rudarstva i metalne industrije. Koji su projekti pokrenuti u ovom segmentu?
Trenutno se u Varešu nalazi australsko-engleska kompanija koja istražuje nova nalazišta ruda cinka, barita i olova na prostoru bivšeg rudnika Energonivesta. Ove godine su u taj posao uložili 1,5 milijuna australskih dolara, a 2018. godine planiraju uložiti i do 4 milijuna za istraživačke radove i početak rudarenja. To znači da će Vareš i dalje ostati rudarski grad, ali sada zasnovan na modernoj i čistoj tehnologiji rudarenja. Mnogi kažu da je nemoguće usporedo razvijati turizam i rudarenje. Međutim, kod nas je to moguće. U oblasti metalne industrije, značajan projekat je ponovno pokretanje proizvodnje Livnice, koji će zaposliti 60 novih ljudi. Vlasnik Livnice je iz Tuzlanskog kantona, a projekat provodi zajedno sa partnerom iz EU. Također, jedan slovenački partner pokrenuo je proizvodnju zupčastih sklopova u tvornici rezervnih dijelova TRD za potrebe hidroelektrana, a zaposlit će do 100 ljudi.
Koje još projekte planirate u 2018. godini i kako vidite općinu Vareš u bliskoj budućnosti?
Osim spomenutih kapitalnih projekata koji će se nastaviti i u 2018. godini, već u siječnju planiramo raspisivanje javnog natječaja za gradnju staračkog doma za 50 osoba koji će se graditi na prostoru bivše bolnice u Varešu, što će otvoriti 30 novih radnih mjesta. Općinu Vareš vidim u bliskoj budućnosti kao modernu sredinu po švicarskom modelu, koja će biti atraktivna za ulaganja. Ovdje još ima mjesta za dobro i zdravo življenje, voda se pije na svakom mjestu, a zrak je čist poput kao u zračnoj banji. Turisti koji nam dolaze iz 68 zemalja svijeta u Varešu jedu kvalitetnu, tradicionalno proizvedenu hranu koju nigdje drugo neće pojesti i svi su oduševljeni. Uostalom, Europa je u Varešu bila još prije stotinu godina.
Preuzeto s portala poslovnenovine.ba
