Početna BUSINESS Usprkos nepovoljnoj poslovnoj klimi gospodarstvo središnje Bosne se razvija

Usprkos nepovoljnoj poslovnoj klimi gospodarstvo središnje Bosne se razvija

0
Podijeli objavu
Najveći problem postaje nedostatak radnika

Usprkos nepovoljnoj poslovnoj klimi BiH koja se ogleda u nestabilnom političkom stanju, neuređenim pravilima poslovanja, kompliciranim procedurama registriranja poduzeća te mnoštvu nameta od kojih su po procjeni gospodarstveni mnogi ogroman teret, gospodarstvo središnje Bosne razvija se i bilježi nova ulaganja. Ovo područje, barem kad su općine s hrvatskom većinom u pitanju, nastavlja se oslanjati na vlastite potencijale, ideje i vizije razvoja ne čekajući pomoć s viših razina vlasti koja je oduvijek bila zanemariva. Ne čekajući velike, kapitalne projekte kao što je početak gradnje brze ceste Lašva- Nević Polje, poduzetnički duh ovdašnjih gospodarstvenika ne miruje te i u 2018. godini ima najava da će već postojeća poduzeća proširiti poslovanje, kao i najava ulaska inozemnog kapitala na područje pojedinih srednjobosanskih općina. Potvrdili su nam to načelnici Viteza i Kiseljaka, koje se ubrajaju među najrazvijenije općine Srednjobosanske županije.

Prema evidenciji Službe za zapošljavanje, kraj godine SBŽ dočekala je s nešto više od 36 tisuća nezaposlenih. Nastavljen je tako trend blagog pada broja nezaposlenih, ali ostaje dilema što je s razlikom broja nezaposlenih koja je prije nešto više od tri godine prešla brojku od 40 tisuća. Jesu li oni posao našli u nekoj od zapadnoeuropskih ili prekooceanskih zemalja? Iako na to pitanje nema pouzdanog odgovora, trend odlaska koji ne zaobilazi ni područje SBŽ navodi na jasan zaključak da su takve prognoze sasvim izvjesne. Podatak mjerodavnih službi, u ovom slučaju Federalne porezne uprave kaže da je na ovom području puno veća brojka zaposlenih i iznosi skoro 52 tisuće. Razlika između broja zaposlenih je još uvijek značajna, pogotovu ako se ovi podatci usporede s većinom drugih sredina u BiH.

A u općinama gdje je poduzetnički duh aktivan, on zapravo nikad ne miruje. Jedna od takvih općina je Vitez. Tomislav Bošnjak Matić, načelnik ove općine potvrdio da „gospodarsko čudo središnje Bosne“ kako su mnogi nazvali Vitez ima planove razvoja i novih ulaganja i u 2018. godini. „Proširenje proizvodnje najavljuju u FIS-u, Kristalu i još nekim poduzećima, a imamo i najavu ulaganja partnera iz Švicarske u Impregnaciju čija je višegodišnja agonija privatizacije konačno završena. Na lokaliteti ovog poduzeća niče nova poslovna zona koja obećava nova ulaganja i nova radna mjesta“, kazuje nam viteški načelnik. Najava ulaganja u poslovnu zonu Dugo Polje ima i u općini Kiseljak. „Nakon što smo izgradili potrebnu infrastrukturu, nikli su privi pogoni, a imamo i najave otvaranja novih, pogona za proizvodnju rezane građe, distribuciju pitke vode. S inozemnim partnerima pregovara se i o pokretanju proizvodnje u nekadašnjoj ciglani“, podaci su koje nam je prenio Mladen Mišurić Ramljak, načelnik općine Kiseljak. Da se u poslovne zone i prometno uvezivanje isplati ulagati potvrđuje i primjer susjednog Kreševa, općine koja već godinama ima najmanje nezaposlenih u odnosu na broj stanovnika. Kreševska poduzeća koja imaju izravnu vezaju s trasom Koridora Vc u Lepenici u općini Kiseljak u 2018. godini također planiraju širiti proizvodnju, potvrdili su nam neki od gospodarstvenika. Dodaju li se ovim pokazateljima i najave o pokretanju različitih projekata, od ruralnog do razvoja turističkih potencijala, onda se može izvuči zaključak da će posla u središnjoj Bosni u 2018. godini biti.

Problem koji se javlja je hoće li biti dovoljno radnika. „Nedostatak radnika, posebno strojarske i građevinske struke postaje sve izraženiji. Dolazi nam tako na naplatu potrebama tržišta rada neprilagođen sustav obrazovanja, koji uz nepovoljnu poslovnu klimu postaje glavna prepreka razvoju gospodarstva“, kaže Tomislav Matić Bošnjak, načelnik općine Vitez koji iza sebe ima dva desetljeća dugog staža rada u sektoru privatnog poduzetništva. Da radne snage nedostaje i u drugim sredinama, potvrđuje i načelnik Kiseljaka Mladen Mišurić Ramljak. „Istina je da je radnika u pojedinim strukama sve teže naći“, naglašava kiseljački načelnik. A podatci s terena potvrđuju pak da mladi ne žele upisivati srednje obrtničke ni škole građevinske struke koje su iznimno tražene na tržištu i u BiH. Hoće li se i kada prekinuti taj začarani krug? Problem je to koji postaje sve izraženiji i koji bi u idućim godinama mogao postati glavna smetnja razvoju gospodarstva i u središnjoj Bosni. Nadati se da najave o povećanju plaća koje su počele stizati od pojedinih gospodarstvenika nisu došle prekasno jer dobar radnik konačno se počeo cijeniti, ali tek onda kada ga je skoro nestalo na tržištu rada.

Mnogi su čekajući bolje uvjete rada i plaću od koje će moći živjeti dostojanstveno, napustili područje središnje Bosne. Za one koji žele na određeno vrijeme promijeniti radnu sredinu, Služba za zapošljavanje i ove godine nudi mogućnost sezonskog rada u hotelima Sunčanog Hvara. Prezentacije su najavljene 21. i 22. veljače u Kiseljaku i Vitezu, a Pero Madžar, voditelj poslovnice Službe za zapošljavanje u Kiseljaku potvrdio nam da postoji interes za oko 400 sezonaca, prije svih konobara ikuhara te zainteresirane poziva da se već jave najbližoj ispostavi Službe za zapošljavanje. Jedna je ovo od mogućnosti koja se nudi nezaposlenim s ovog područja jer problem nedostatka kadra ima i susjedna Hrvatska. Ona ga pokušava riješiti zapošljavanjem radnika iz središnje Bosne, dok u središnjoj Bosni još nemaju ni vizije ni plana kako izaći na kraj s vlastitim manjkom radne snage, problemom koji postaje sve izraženija nova smetnja realiziranju razvojnih projekata u središnjoj Bosni.

artinfo.ba/ap

Podijeli objavu