Smanjenjem parafiskalnih nameta radnici bi mogli očekivati povećanje prihoda

0
27
Opći kolektivni ugovor o radu u FBiH nije na snazi, a Vlada ne utvrđuje minimalac te trenutačno ne postoji nikakav zakon koji radnicima u FBiH jamči minimalnu plaću. Ipak, uskoro bi se i to moglo promijeniti, a u Parlamentu FBiH već je podržan prijedlog zakona, piše Večernji list BiH.

Podsjetimo, trenutačni minimalac iznosi malo više od 400 KM, a ako se predloženi zakon usvoji, u idućim mjesecima mogli bismo očekivati određeno povećanje prihoda. Naime, zastupnici SDP-a, ali i SBB-a, u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH pokrenuli su priču o potrebi donošenja zakona o minimalnoj plaći, što su podržale i druge stranke.

Izmijeniti i niz drugih zakona

Sam zakon koncipiran je na način da se propiše obveza usklađivanja najniže bruto plaće u iduće dvije godine. U prvoj godini minimalna bruto plaća digla bi se sa sadašnjih 45 posto od prosječne bruto plaće na razinu od 55 posto, a godinu nakon na razinu od 60 posto. To znači kako bi minimalna plaća u prvoj godini bila veća za oko 70 maraka mjesečno, a u drugoj godini za 118 KM viša nego sada. U trećoj godini primjene ovog zakona minimalna plaća rasla bi u skladu s rastom troškova života i njezin iznos bi svake godine obvezno korigirala Vlada FBiH. Iz Sindikata su ranije poručili kako je cilj da minimalna plaća bude 630 maraka. Potrebno je istodobno izmijeniti i niz drugih zakona. Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objašnjava kako je minimalna plaća već odavno trebala biti povećana. Hadžić smatra kako su BiH potrebne brojne ekonomske mjere. On predlaže da se neoporezivi dio dohotka poveća na 1000 maraka u obama entitetima, što bi povećalo potrošnju i stimuliralo povećanje naplate PDV-a. Dakle, u tom slučaju država ne bi uzimala porez na dohodak do 1000 KM. Republika Srpska prošle je godine povećala minimalne plaće, i to tako što je podigla neoporezivi dio dohotka s 200 na 500 KM i to je u principu radnicima donijelo oko 30 maraka veće plaće. “Poslodavci bi u tom slučaju imali neutralan učinak, ali bi to mnogo značilo radnicima. Druga mjera je da se smanje doprinosi, ali da dio tog smanjenja ide u korist poslodavcu. Bez obzira na prosjek koji nam se prikazuje statistički, mi u BiH imamo jako niska primanja. Imate ogroman broj radnika koji rade za 600 maraka”, poručuje Hadžić. Dakle, treba se rasteretiti poslodavaca, smanjiti parafiskalne namete da radnik ima veću plaću.

Podrška sindikata

S druge strane, poslodavci su obećali kako će sve ono čega ih država rastereti ići za plaće radnicima. S tim se slaže i predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović. “Ako su istinita obećanja poslodavaca da će sve ono čega ih država rastereti ići za plaće radnicima, mi smo spremni podržati takva rješenja”, kaže Selvedin Šatorović u povodu inicijative Udruge poslodavaca FBiH za usvajanje određenih zakona. “Mi ćemo nastaviti ustrajavati na tome”, kazao je Šatorović.

On ističe i kako će Savez samostalnih sindikata BiH podržati sve ono što dogovore država i poslodavci, s tim što je njihov jedini interes da radnik koji je na bolovanju ima punu plaću za vrijeme bolovanja. Poslodavci su na sjednici Parlamenta FBiH istaknuli i da se mora definirati nezakoniti štrajk, odnosno detaljno i precizno definirati odluke o štrajku i najavi štrajka, reguliranje pitanja zaštite poslodavaca u slučaju organizacije štrajka suprotno odredbama zakona, povećanje rokova najave štrajka i tako dalje.•

Zlatko Tulić/Večernji list