Nakon 30 kola, prvi je kroz cilj prošao Zrinjski. Ono “prošao” možda bi bilo bolje zamijeniti s “projurio” jer Zrinjski je u drugom dijelu prvenstva bio nezadrživ. Bio je to (već) četvrti naslov u 14 zajedničkih prvenstava na čitavom teritoriju BiH koji su osvojili Mostarci.
Zasluge Marinoviću
Sigurno je da veliki dio zasluga za uspjeh pripada treneru Vinku Marinoviću koji je vješto dirigirao svojim orkestrom. Zrinjski je tako ponovio 2005. godinu (trener Franjo Džidić), 2009. (Dragan Jović), te 2014. (Branko Karačić). Po broju naslova, Zrinjski je ispred Željezničara (prvak 2010., 2012. i 2014., svaki put trener Amar Osim). S po dva naslova slijede Široki Brijeg i Sarajevo. Širokobriježani su bili prvaci 2004. godine (Ivo Ištuk), te 2006. (Ivica Barbarić), Sarajevo 2007. (Husref Musemić) i 2015. godine (Dženan Uščuplić). Po jedan pehar za naslov u svojim vitrinama čuvaju Leotar (2003. – Mile Jovin), Modriča (2008. – Slaviša Božičić) i Borac (2011. – Vlado Jagodić). Sva su prvenstva na svoj način specifična. Ovo posebice, jer iz lige (prvi put) ispada čak šest klubova zbog reorganizacije Premijer lige. Jer, sljedeće sezone liga će imati samo 12 klubova. Brojni stručnjaci tvrde kako će to povećati kvalitetu nogometa i povećati zanimanje publike. Šest “ispadajućih” su Velež, Drina, Rudar, Travnik, Slavija i Borac. Svi su oni, osim Slavije, i ranije ispadali iz lige. Dva bivša jugoligaša, Velež i Borac, drugi put “lete” iz društva najboljih. Njih će na jesen zamijeniti Krupa iz RS (u subotu osigurala prvo mjesto u 1. ligi RS), dok je najbliži naslovu prvaka FBiH Metalleghe iz Jajca. Bez izgleda nije ni Zvijezda iz Gradačca. Od niza zanimljivosti iz tek završene sezone najburnija je bila borba za Europu. Zrinjski, Sloboda i Široki izborili su Uefine kupove kroz prvenstvo, četvrti “Europljanin” saznao se tek nakon uzvrata finala Kupa. To je Radnik koji je u finalu svladao Slobodu. Veći gubitnik od Slobode je Sarajevo koje bi “ulovilo” Europu da su Tuzlaci uzeli pehar.
Utjeha
Šaljivci na forumima nude Sarajlijama utjehu: praćenje TV prijenosa utakmica Europske lige u kojima će na “njihovu mjestu” prvi put u svojoj povijesti igrati Bijeljinci. Ti isti kažu kako je nakon pobjede Radnika u finalu laknulo i pristašama Željezničara, koji su također bili kandidati za Europu, ali su, eto, “izvisili”. Tuga im je (kažu komentatori) puno manja otkad su saznali da ni Sarajevo neće na europozornicu. Uz sretnu prvu trojicu s ljestvice, osvajača Kupa Radnik, te “nesretnu” šestoricu koja ispadaju, red je spomenuti Čelik, Olimpic, Vitez i Mladost.
Čelik je šesti, što je solidan rezultat, s obzirom na to da je klub u problemima. Plasman Viteza i Mladosti za njihove pristaše je bingo. Olimpic se spasio u zadnji tren, što nije obradovalo njegove pristaše. Ne bi ih rastužilo ni da je ispao, jer Olimpic (gotovo) i nema navijača…
