Imena mjesta i drugih geografskih pojmova naše općine večinom su slavenskoga podrijetla, ali ima i turskih pa i latinskih naziva. Tako je, na primjer, selo Skradno tipično slavenskoga podrijetla.
U staroslavenskim zapisima riječi krada i skrada imale su značenje za vatru i ognjište. Naziv je vjerojatno religioznoga značenja jer je tada bio običaj da se pokojnici spaljivaju. Pretpostavlja se da se u mjestima koja vuku korijen iz riječi krada i skrada mogu naći grobovi pokojnika čija su tijela tu bila spaljena.
Nedaleko od Busovače sačuvani su ostaci srednjovjekovne utvrde. Mještani su toj utvrdi dali ime Medvjedgrad, ali i Stari-grad. Riječ grad na drugom mjestu kod složenih imena upotrebljavali su stari Slaveni za sva naselja koja su bila od velikog značaja za obranu.
I druga brojna naselja naše općine imaju slavenske nazive: Bare, Buselji, Rovna, Polje, Lugovi, Jazvine (jazvina-rupa u zemlji). Od osnove slavenskoga imena os moglo je nastati ime Oselište kod Gustoga Graba. Naziv sela Solakovići turskog je podrijetla, a takav korijen vuku i imena sela Hozanovići, Kula i Merdani.
Smatra se da je naziv sela Carica mongolskog podrijetla(?). Prema narodnoj predaji na Carici je na povratku iz Kozograda (utvrda kod Fojnice) prenoćila posljednja bosanska kraljica Katarina.
Fra Ivan Franjo Jukić navodi da se Carica nekada zvala Carina i da je to bilo naselje s crkvom sv. Blaža. Ime Lašva nije slavenskoga podrijetla, već ilirskoga.
Kozica je tipično slavenski naziv. Ime šume Tisovac potječe od crvenog tisovog drveta koji se u starija vremena u Busovači veoma cijenilo.
Ime sela Kupres (lat. com- pressus-su-tjeska) vjerojatno je vlaška riječ. Navodi se da je Kupres u predtursko vrijeme bio naselje u kojemu su se nalazili zaseoci Podgrad, Majdan i Dvorište. Može se pretpostaviti da se naselje Busovača u početku nalazilo na ovoj lokaciji ili na mjestu sadašnjeg Medvjedgrada. Vjerojatno je Busovača u početku bila u vlasništvu nekog bogatoga feudalca koji je imao rudnike u samoj blizini grada.
Je li se ispod grada kasnije razvilo naselje ostaje nepoznato. Pretpostavka je da je Busovača prvobitno nastala kao rudarsko naselje, odnosno trg, a da se poslije , u uvjetima opadanja rudarske proizvodnje, razvila uglavnom kao drumsko naselje, odnosno da su njezin nastanak i razvoj posljedica prometnih prilika ovoga kraja.
(Busovača)
