Na središnjem spomen obilježju poginulim braniteljima i ubijenim/nestalim civilima na Ovnaku u Brajkovićima obilježena je 25. obljetnica stradavanja, progona i zločina nad Hrvatima općine Travnik.
Poginulim pripadnicima HVO-a i ubijenim i nestalim civilima Župe Brajkovići i Općine Travnik počast su odali obitelji žrtava, hrvatski političari u BiH, udruge proistekle iz Domovinskog rata kao i brojni Hrvati Lašvanske doline.
Žrtvi Hrvata općine Travnik poklonio se i Dragan Čović, hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora BiH čije je izaslanstvo predvodio. Čović je u izjavi medijima kazao kako su Hrvati u Središnjoj Bosni prošli mnogo iskušenja, ali da je skup poput današnjeg jasan dokaz da su Hrvati u BiH svoji na svome.
“Prema Središnjoj Bosni uvijek imam iste osjećaje – zaštiti vrijednosti Domovinskog rata, dostojanstvo hrvatskih branitelja, brojna su iskušenja iza nas, ali ovako okupljeni pokazujemo da smo svugdje u BiH svoji na svome, to je moje poslanje, ali i poslanje HDZ-a BiH”, kazao je Čović.
Hrvatski član Predsjedništva BiH naglasio je i kako hrvatske žrtve u Središnjoj Bosni nisu uzaludne te da je nužno osigurati bolji život na tim prostorima, koliko god je to teško, u ovako neuređenoj državi, poput BiH.
Počast poginulim braniteljima, ubijenim i nestalim civilima na središnjem spomen obilježju na Ovnaku odali su Željko Pušelja, jedan od petorice preživjelih sa strijeljanja Hrvata u zaseoku Bikoši, Mironka Janković koja je na Bikošima izgubila sina i supruga, obitelj nestale braće Barać i drugi.
Povodom 25. obljetnice stradavanja i zločina nad Hrvatima Travnika, udruga Zora iz Brajkovića organizirala je i mimohod, odnosno, “Put nade”, u kojem je više od 500 mještana Lašvanske doline, od bolnice/crkve u Novoj Biloj do Ovnaka pješačilo u spomen na poginule branitelje i civile.
U mimohodu “Put nade” sudjelovali su, između ostalih, i planinari iz društava Lašvanske regije – HDP Vitez, PD Guča Gora, PD Paklarske stijene i novotravnički PD Kuk.
Počast stradalim Hrvatima općine Travnik odali su i učenici područne škole u Grahovčićima, povratničkog sela travničke općine, njih sedmoro na čelu s profesorom Josipo Popovićem. Osim osnovaca iz Grahovčića, svijeće su poginulim Hrvatima zapalili i predstavnici nogometnog kluba Nova Bila – Travnik.
Valerija Tustonja je prije početka mise zadušnice pročitala povijest Župe Brajkovići i podsjetila na tragediju hrvatskog puka ovog kraja. U Župi Brajkovići stradalo je 133 Hrvata, od kojih je 27 civila i 106 pripadnika HVO-a.
Župa Brajković 1991. godine brojala je nešto više od 5 tisuća Hrvata – katolika, trinaest sela je spaljeno, uništeno i opljačkano.
Pročitana su imena stradalih hrvatskih branitelja i poginulih/nestalih civila ubijenih u selima: Miletići, Bikoši, Ćukle, Postinje, Maljine, Guča Gora, Šušanj, Brajkovići i dr.
Poručeno je i za zločine nad Hrvatima u Travniku nitko do danas nije odgovarao te kako su hrvatske žrtve u Lašvanskoj dolini nepravedno zanemarene jednako i pred domaćim i međunarodnim javnostima koji ih tretiraju kao incidente, minoriziraju i pokušavaju ispisati povijest Domovinskog rata lažima i propagandom.
Osim na Ovnaku, jutros je na Bikošima obilježena 25. godišnjica strijeljanja najmanje 24 Hrvata od kojih se 22 žrtve i danas vode kao nestale. Sveta misa zadušnica služena i u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori za 7 stradalih civila u samostanskom dvorištu tijekom mudžahedinskog napada na samostan i selo.
Iz Travnika je tijekom agresije Armije BiH protjerano gotovo 20 tisuća Hrvata, kroz 22 logora prošlo je 1759 zarobljenika, a u borbama poginulo 572 vojnika HVO-a.
Uništena su i spaljena 32 sela s hrvatskim stanovništvom.
Hrvatski izvori navode uglavnom brojke od 114/ 118 / 124 stradala civila koji nije potpun i konačan zbog 61 žrtve hrvatske nacionalnosti koje se i danas, prema podatcima, Instituta za nestale u BiH, vode kao nestali.
Najviše porušenih hrvatskih kuća na prostoru Županije Središnja Bosna je u Travniku, a danas još 2 271 kuća čeka na obnovu.
Za zločine nad travničkim Hrvatima pred Haaškim Tribunalom oslobođeni su Rasim Delić, načelnik GŠ ABiH, za Bikoše, Enver Hadžihasanović, zapovjednik 3. korpusa, oslobođen je za Miletiće, kamp na Orašcu, logore u Mehuriću, a Amir Kubura, zapovjednik 7. muslimanske brigade, odgovarao je samo za pljačkanje i palež hrvatskih kuća na Ovnaku i Ćuklama.
Tužiteljstvo BiH je 2016. obustavilo istragu za zločine počinjene u Gučoj Gori protiv dvojice pripadnika tzv. Armije BiH. (Izvor: Dnevnik.ba)
