S dužnim pijetetom, polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća uz spomen-križ podignut na ulazu u viteško groblje Topala, u ponedjeljak je obilježena 215. godišnjica početka krvavog muslimansko-hrvatskog rata u Vitezu a kasnije i na cijelom području srednje Bosne.
To su učinili predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskoga rata na čelu s Ljubicom Garić, predsjednicom županijske Udruge obitelji poginulih i nestalih branitelja, predstavnici HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, predstavnici političke i izvršne vlasti Viteza i drugih općina Srednjobosanske županije koje su predvodili općinski načelnik Viteza, Tomislav Matić Bošnjak i federalni parlamentarni zastupnik, Boris Marjanović, te umirovljeni časnici HVO-a, brigadiri, Dragan Vinac i Duško Grubešić.
Prigodnu molitvu za duše poginulih i ubijenih u ovom krvavom ratu predvodio je viteški župnik, fra Velimir Bavrka.
Krvavi međunacionalni rat koji je počeo 16. travnja 1993. godine trajao je 316 dana i cijelo to vrijeme Lašvanska dolina sa šesdesetak domicilnih Hrvata i još desetak tisuća izbjeglih iz Travnika, Novog Travnika, Zenice, Kaknja, Kotorvaroši…, bilo je u potpunoj blokadi, opkoljeni i stalno napadani od višestruko brojnijih muslimanskih snaga u čijim su se redovima, prije svega u 7. muslimanskoj brigadi iz sastava 3. korpusa Armije BiH, borili i brojni „Alahovi ratnici“- mudžahedini, pristigli iz arapskih zemalja.
Obranu Lašvanske doline Hrvati su platili s blizu dvije tisuće poginulih, dok su samo u obrani Viteza poginula ili svirepo ubijena 653 branitelja i civila među kojima je bilo i više desetina djece, žena i staraca. Samo u obrani Viteza ranjeno je više od dvije tisuće branitelja, 645 branitelja su sa statusom invalida, ostalo je 328 udovica, 451 dijete bez jednog ili oba roditelja…
No tog dana i narednog 17. travnja, pripadnici HVO-a zauzimaju strateški važno naselje, na istočnoj strani općine, pri čemu je poginulo je i ubijeno ukupno 116 osoba, među kojima više desetaka vojnika, ali i nemoćnih civila – djece, žena i staraca. Selo je srušeno i popaljeno. U povodu dvadesetpete godišnjice tragedije u Ahmića, u groblju u dijelu Viteza zvanom Mahala, počast poginulim i ubijenim molitvom su ukazali rodbina, prijatelji, sugrađani i predstavnici političke i izvršne vlasti svih razina, i brojni vjerski službenici na čelu s travničkim muftijom, Ahmed efendijom Adilovićem.
No treba naglasiti da su za ovaj zločin, u Haagu Hrvati kažnjeni s više od 100 godina zatvora, dok za brojna velika stratišta Hrvata na području Viteza i cijele Lašvanske doline, još nitko, na žalost, nije odgovarao.
[socialpoll id=”2498023″]
