Dolaskom proljeća ljudi sve više slobodnog vremena provode u prirodi, bilo kao šumski djelatnici, planinari, kamperi, lovci ili turisti. Vrlo je važno svim osobama koje uživaju u boravku u prirodi ukazati na opasnost od bolesti zvane krpeljni meningoencefalitis.
Piše: dr.Boris Adašević / Svjetlo riječi
Krpelji su nametnici koji parazitiraju na domaćinu i prenose veći broj bolesti. Domaćin može biti čovjek ili bilo koji viši sisavac, npr. pas, mačka, govedo, kao i ptice i gmazovi. Kod ljudi, krpelji se načešće zadržavaju na područjima gdje je koža vlažnija i mekša, kao što je na primjer koža trbuha, prepona, pazuha i iza uha. Kod nas je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj. Krpelji su važni jer mogu biti prenositelji mnogih bolesti, a u našoj zemlji na čovjeka mogu prenijeti tri bolesti: Lyme boreliozu, krpeljni meningoencefalitis i erlihiozu. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a zarazu mogu svojim ubodom prenijeti i na čovjeka. Najizloženiji su im ljudi koji profesionalno ili rekreativno borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici, planinari, lovci, izletnici, turisti). Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine 1 m), u šikarama, prizemnom sloju šuma. Krpelj ima mali radijus kretanja, a udaljenost koju može prijeći ovisi o razvojnom obliku. Odrasli se može prošetati nekoliko metara u širinu u potrazi za hranom. Za aktivnost krpelja važna je povoljna temperatura i vlažnost, stoga imaju sezonsku aktivnost – sezona njihove najveće brojnosti je u proljeće i rano ljeto, a mogu se susresti i u ranu jesen.
Simptomi i liječenje
Simptomi i znakovi bolesti mogu se očitovati postupno ili naglo, temperaturom povišenom do 39 C ili više, povraćanjem, glavoboljom i ukočenošću vrata, a brzo poslije toga javljaju se simptomi koji ukazuju da je nastupilo zahvaćanje velikog ili malog mozga. Bolesnik može biti nemiran, razdražljiv, delirantan, može imati drhtanje prstiju šaka, trzaje mišića, poremećaj ravnoteže. Mogu se javiti grčevi cijelog tijela, osobito kod djece, a mogući su i različiti oblici mišićne slabosti. U nekim slučajevima jače je izražena apatija, pospanost ili razni poremećaji svijesti koji se mogu razvijati sve do kome. Smrt može nastupiti nekoliko sati ili dana nakon početka bolesti. Neki su bolesnici danima ili tjednima u komi, a onda se postupno oporavljaju i dođu k svijesti, ali često ostanu različite neurološke posljedice. U većine bolesnika u kojih je poremećaj svijesti bio kratkotrajan i lakšeg stupnja može nastati i potpun oporavak.
Liječenje je simptomatsko, bolesnici se liječe na bolničkim odjelima za intenzivnu skrb jer je katkad potrebno danima i tjednima održavati vitalne funkcije. U početku je vrlo teško prognozirati tijek bolesti. Teže i dugotrajnije pomućenje svijesti obično znači neposrednu opasnost za život i veću vjerojatnost da će ostati trajne psihičke i fizičke posljedice.
Opće mjere zaštite od krpelja
1. Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi i nogavice, uvučene u čarape, zatvorene cipele). Izbjegavajte odjeću tamnih boja (krpelj se teže uočava) i materijale s dlačicama poput vune, flanela jer se na njih krpelji lakše uhvate.
2. Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje.
3. Poprskajte sprejom protiv insekata otkrivene dijelove tijela i odjeću
4. Pregledajte tijekom boravka u prirodi (svaka 2-3h) i nakon povratka iz prirode imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili. Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (i više sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za ubod. Pri povratku iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć druge osobe radi neuočljivih dijelova tijela). Posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, područje iza koljena, pupak…). Kod djece će se često naći na glavi – to je zbog toga što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli pa lakše pokupi krpelja sa glavom odnosno gornjim dijelom tijela. Ako uočite krpelja, što prije ga uklonite s kože.
Uklanjanje uljeza
Ako ste uočili krpelja u koži važno ga je ukloniti što prije – rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Krpelja je lakše odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda. Najbolje je da se to uradi u nekoj od zdravstvenih ustanova ili u najbližoj ambulanti. Ako ste daleko od ambulante, uzmite pincetu, uhvatite krpelja i polako ga povucite sa kože, zatim dezinficirajte kožu na mjestu uboda. Ne mažite krpelja uljem, ljepilom ili vazelinom. Javite se liječniku ako uočite simptome ili ako crvenilo i ranica na mjestu uboda ne prođu nakon 3 dana (crvenilo od iritacije uboda prolazi unutar 1-3 dana). U slučaju uboda krpelja ne treba paničariti obzirom da je statistički rizik zaraze pri ubodu jednog krpelja mali jer nisu svi krpelji zaraženi. Ako prilikom vađenja krpelja glavica ostane u koži nema mjesta panici. Čim je tijelo odvojeno od glavice spriječen je prijenos zaraze. Možete je pokušati pažljivo izvaditi iglicom (paziti na dezinfekciju postupka!), no glavicu će tijelo kao uljeza nakon nekog vremena samo odbaciti.
Budući da sada o preventivi glede ugriza krpelja sve znamo, samo ću podsjetiti na mogućnost cijepljenja koje štiti u 97.5 posto slučajeva. Cjepivo protiv krpelja je najučinkovitije rješenje. Za mogućnost cijepljenja najbolje se obratiti svome liječniku.
Izvor: Svjetlo riječi
