U prvih devet mjeseci ove godine Uprava za neizravno oporezivanje prikupila je 6 milijardi i 155 milijuna KM, što je za 829 milijuna KM ili 15,56% više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Riječ je o rekordnom iznosu, a u intervjuu za Večernji list ravnatelj UNO-a Miro Džakula ističe kako je važno da su u 2021. godini prikupili 219 milijuna KM više u odnosu i na ranije rekordnu 2019. godinu.
Intervju Večernjeg lista prenosimo u cijelosti:
Večernji list: Možete li se osvrnuti na rekordne iznose prikupljenih sredstava od poreza na dodanu vrijednost?
– Od uspostave Uprave za neizravno oporezivanje prikupljeni su rekordni prihodi od neizravnih poreza, u devet mjeseci 2021. godine prikupili smo 6 milijardi i 155 milijuna KM, što je za 829 milijuna KM ili 15,56% više u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Međutim, posebno je važno jer smo u 2021. godini prikupili 219 milijuna KM više u odnosu i na ranije rekordnu 2019. godinu, prije pandemije prouzročene koronavirusom.
Večernji list: Koji su razlozi zbog kojih je došlo do značajnog povećanja u ovoj godini, koja je također krizna?
– Vrlo je važno za naglasiti kako bilježimo rast po osnovi prikupljenih svih vrsta neizravnih poreza. Ukupno naplaćeni prihod po osnovi PDV-a u 2021. godini veći je za oko 17% u odnosu na prihode od PDV-a prošle godine. Prihodi od carina bili su veći za 20% u odnosu na prošlu godinu. Prihodi od trošarina na uvozne proizvode veći su za oko 9% u odnosu na 2020. godinu. Općenito gledano, uvozne pristojbe značajno su više naplaćene tijekom 2021. godine u odnosu na prošlu godinu, što je rezultat povećanog uvoza roba u Bosnu i Hercegovinu. Ne smijemo svakako isključiti ni porast maloprodajnih cijena te je, uz povećanje krajnje potrošnje građana BiH, sasvim logično došlo i do porasta naplaćenih prihoda od neizravnih poreza.
Večernji list: Mislite li da takvi rezultati upućuju na oporavak domaćeg gospodarstva?
– Prihod od PDV-a u unutarnjem prometu u devet mjeseci 2021. godine bio je za 17 posto veći u odnosu na prošlu, 2020. godinu. To svakako pokazuje da je gospodarstvo u BiH imalo značajno bolju gospodarsku aktivnost u odnosu na prošlu godinu, koja je puno više bila pogođena posljedicama prouzročenim koronavirusom. Posebno me raduju podaci koji pokazuju da je izvoz iz BiH u devet mjeseci 2021. godine bio veći za 32% u odnosu na prošlu godinu.
To svakako znači da se domaće gospodarstvo oporavlja od krizne 2020. godine, da stvara novu dodanu vrijednost, a dodana vrijednost jest i osnovica za oporezivanje porezom na dodanu vrijednost.
Večernji list: Kakva su vaša predviđanja kada je riječ o nastavku gospodarskih aktivnosti u ovoj, ali i idućoj godini? Mislite li da će doći do dodatnog popravljanja ekonomske situacije?
– Mišljenja sam kako trebamo biti vrlo oprezni kad je u pitanju bilo kakvo predviđanje. Godina iza nas pokazala nam je kako se ništa više ne može sa sigurnošću predvidjeti. O daljnjem razvoju zdravstvene situacije u svijetu i BiH ovise i gospodarska kretanja. Ako do kraja 2021. godine UNO prikupi prihode na razini ranije rekordne 2019. godine, svi bismo trebali biti jako zadovolji. U slučaju da to premašimo, rezultat će biti odličan, a svakako će značiti da je i domaće gospodarstvo u procesu potpunog oporavka.
Večernji list: Možete li nam izdvojiti neke ključne promjene u prednacrtu novoga Zakona o PDV-u?
– U suradnji sa stručnjacima iz EU-a pripremljen je novi prednacrt Zakona o PDV-u u BiH i trenutačno se nalazi u procesu javnih konzultacija. Prednacrt Zakona o porezu na dodanu vrijednost usklađen je s važećom smjernicom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost te njezinim izmjenama i dopunama koje su sadržane u 13 smjernica, osim što nisu preuzete one odredbe iz tog propisa koje se eksplicitno odnose samo na države članice i institucije EU-a. Važno je bilo uskladiti način oporezivanja dobara i usluga u BiH s legislativom EU-a te je to novim prednacrtom zakona i urađeno. Predviđeni su puno jasniji rokovi kad je u pitanju oporezivanje građevinskih objekata, uvodi se oporezivanje usluga prijevoza putnika koje obavlja inozemni prijevoznik na teritoriju BiH, predviđaju se izravna oslobađanja za promete izvršena po osnovi međunarodnih ugovora, donacija i u okviru IPA projekata itd.
Večernji list: Kako gledate na tematiku uvođenja diferencirane stope PDV-a?
– Bez kvalitetne analize nikad ne treba ići u smjeru uvođenja više stopa PDV-a. Mišljenja sam kako je za Bosnu i Hercegovinu učinkovitija opcija jedinstvene stope PDV-a, ne umanjujući navedenim značaj potrebe da se radi na uspostavljanju jačih socijalnih programa koji će pomoći socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva. Ovo je ujedno i preporuka MMF-a po pitanju diferencirane stope. Uvođenje diferencirane stope prije provođenja reformi koje imaju za cilj smanjenje proračunskih opterećenja ne predstavlja produktivnu mjeru jer bi moglo dovesti do umanjenja prihoda na jedinstvenom računu i do fiskalne nestabilnosti svih razina vlasti. U isto vrijeme bile bi smanjene mogućnosti za socijalne programe koji su namijenjeni socijalno ugroženoj kategoriji stanovništva. Toga bi trebali biti svjesni svi koji budu u idućem razdoblju odlučivali o novom Zakonu o PDV-u u BiH.
Večernji list: Kakva je situacija inače po pitanju zakonske legislative koja prati rad UNO-a?
– Uz Zakon o PDV-u, trenutačno radimo i na pripremi prednacrta Zakona o trošarinama u BiH, što je također nužno izmijeniti jer se postojeći zakon primjenjuje čak od 2005. godine. Važan nam je i Zakon o postupku prisilne naplate neizravnih poreza, kao i provedbeni akti tog zakona, što se trenutačno i priprema kroz twinning projekt zajedno sa stručnjacima iz Hrvatske i Austrije. Početak primjene novoga Zakona o carinskoj politici u BiH prolongiran je za 1. siječnja 2022. godine, čime je planirano da BiH počne primjenu elektroničkog provoznog postupka. Pretpostavka za to je da Parlament BiH usvoji Zakon o carinskim prekršajima BiH i nadam se kako će se to uskoro dogoditi jer bespapirnati provozni postupak znači veliki korak naprijed za gospodarstvenike.
Večernji list: UNO je postao i certificirano tijelo za izdavanje digitalnog elektroničkog potpisa?
– Upravo tako, u svibnju 2021. godine UNO je postao registrirani ovjeritelj na razini BiH za izdavanje digitalnog kvalificiranoga potpisa, čime će se ovjeravati dokumenti u novom elektroničkom provoznom postupku. Plan nam je da u 2022. poslovna zajednica počne ovaj novi potpis koristiti i za ovjeravanje svojih dokumenta koje će slati u Upravu. Ipak, kako bi novi način ovjere dokumenata postigao svoj puni smisao, potrebno je da sve ostale institucije i tijela na svim razinama vlasti prate Upravu i usklade sve potrebne propise kako bi gospodarstvenici mogli novi digitalni kvalificirani potpis značajnije koristiti.
Večernji list: Kakvi su rezultati u 2021. po pitanju oduzete robe?
– Ovlašteni službenici UNO-a su u devet mjeseci privremeno oduzeli raznu robu u vrijednosti od 9,3 milijuna KM, što je znatno više nego tijekom 2020. godine. Među oduzetom robom svakako je najviše duhana i duhanskih prerađevina – oko 4,6 milijuna KM. Proveli smo nekoliko vrlo značajnih akcija u kojima su oduzete velike količine cigareta koje se pokušalo prokrijumčariti u carinsko područje BiH, a što su naši timovi za sprečavanje krijumčarenja zaustavili.
Večernji list: U kojoj je fazi pitanje smještaja zaposlenih u Središnjem, kao i Regionalnom uredu u Banjoj Luci?
– Moram izraziti žaljenje što je pitanje smještaja zaposlenih u najvažnijoj instituciji u BiH poprimilo političku obojenost. Nije dobro sa stajališta organiziranja i upravljanja poslovnim procesima da službenici najvažnije institucije za fiskalnu stabilnost BiH, u Središnjem uredu i Regionalnom centru Banja Luka rade u uvjetima u kojima trenutačno rade, razmješteni na više mjesta, dok se u isto vrijeme svih ovih godina izdvajaju značajna financijska sredstva za zakup tih poslovnih prostora koji ne ispunjavaju temeljne uvjete za rad u njima. Pitanje smještaja zaposlenih u Banjoj Luci pokušava se riješiti od 2007. godine i to, nažalost, do sada nije bilo urađeno unatoč naporima koje je Uprava poduzimala u cilju rješavanja smještaja zaposlenika Središnjeg ureda i Regionalnog centra Banja Luka. Objekt u Banjoj Luci koji je potreban UNO-u najveći je upravo zbog toga što se tu nalazi i sjedište UNO-a i Regionalni centar Banja Luka. Na posljednji raspisani oglas pristigla je jedna ponuda koja bi zadovoljila sve potrebe za smještaj zaposlenih u Banjoj Luci, ali je financijska ponuda veća od sredstava kojima raspolaže UNO. S obzirom na to da je poznato svima u kojim uvjetima rade zaposlenici Središnjeg ureda i RC BL, očekujemo pomoć u rješavanju te da će se pronaći najbolje rješenje za taj doista veliki problem. Ističemo da je u potpunosti i kvalitetno riješeno pitanje zaposlenika u svim drugim regionalnim centrima.
Večernji list: Koje bi nove granične prijelaze BiH trebala dobiti u idućem razdoblju?
– Proračun BiH za 2021., nažalost, još uvijek nije usvojen, ali je njime predviđena gradnja graničnih prijelaza Klobuk – Ilino Brdo, Zupci – Sitnica, Deleuša – Braćenovići i Hum – Šćepan Polje između BiH i Crne Gore. Dva bi prijelaza trebala biti na teritoriju Crne Gore, a dva na teritoriju BiH. Planirana su sredstva za 2021. godini u iznosu od 2 milijuna KM, a u 2022. godini 3,5 milijuna KM. U tijeku su aktivnosti na izgradnji graničnog prijelaza Osoje, raspisan je natječaj za odabir izvođača. Također, planirana je i izgradnja prijelaza Doljani, za što je u tijeku priprema tehničke dokumentacije i potrebnih dozvola, nakon čega će slijediti raspisivanje natječaja. Za granični prijelaz Osoje predviđena su 5,2 milijuna KM, a za Doljane 3,5 milijuna KM.
Sredstvima iz IPA programa planira se u idućem razdoblju i izgradnja 28 graničnih prijelaza za pogranični promet, s tim što UNO ima obvezu osigurati zemljište, projektnu dokumentaciju i odobrenja za građenje, a procijenjena vrijednost za to je oko 2 milijuna KM. Ostatak sredstva za gradnju trebao bi se dobiti kroz IPA-u.
