spot_img
spot_img
Četvrtak, 25 travnja, 2024

Guča Gora srce katoličanstva i hrvatstva Lašvanske doline

Travnička župa sv. Franje, Guča Gora, u ratu prognana, opljačkana, popaljena… i sada brojno i više nego prepolovljena …, sa svojim 160 godina starim franjevačkim samostanom, u nedjelju je „živnula“ kao rijetko kada u ovim poratnim godinama. Velika samostanska, ujedno i župna crkva bila je dobro popunjena, a uz euharistijsko slavlje, sve je odisalo prijateljstvom, ljudskošću, zajedništvom…

Što je tomu, tom lijepom događaju i ugođaju bio razlog? Naime, u Guču Goru, u okviru ljetnih hodočašća  stigao je fra Gojko Zovko, voditelj Hrvatske katoličke misije Bern u Švicarskoj, sa skupinom vjernika, Hrvata s tog područja. A pristigli, uz Hrvate podrijetlom iz gučogorsko-travničkog kraja, su i Hrvati hodočasnici iz drugih krajeva BiH i iz Republike Hrvatske, koji žive na području HKM Bern. Stigao je u Guču Goru i sudjelovao u euharistijskom slavlju i kasnijem druženju i prof. Bogoslovnog fakulteta u Splitu, dr. Josip Dukić, koji je prošlih korizmenih svečanosti u HKM Bern vodio duhovnu obnovu.

Sve okupljene na svetoj misi koju je predvodio fra Gojko Zovko, rodom iz župe Kočerin u Hercegovini, o bogatoj povijesti gučogorskog samostana, o stradanju, pljačkanju,  uništavanju, paljenju iz 1944. godine od strane „antifašista“ i ponovo  u lipnju 1993.  od strane muslimanskih postrojbi, o obnovi, revitalizaciji  župe i života u njoj, o obnovi samostana, ponovnog mukotrpnog prikupljanja, čak i otkupa od pljačkaša vrijednih knjiga prije rata bogate samostanske knjižnice, etno blaga tradicijske i povijesne baštine…, govorio je gvardijan samostana, rođen u gučogorskoj župi, fra Drago Pranješ – Čarli. A zorno, dio stradanja samostana i župljana Guče Gore, gosti su mogli vidjeti u teško oštećenoj oltarskoj fresci Krista Kralja, autora Zlatka Kesera, u „ranjenom“ i teško oštećenom kipu sv. Franje, zaštitnika župe  u samostanskom dvorištu, u teško oštećenim, srušenim, zapaljenim… i još uvijek neobnovljenim hrvatskim domovima… „No, mi se ne damo, žilavi smo, borimo se, obnavljamo i revitaliziramo  što i koliko možemo, a puno nam znači vaš dolazak iz Švicarske, dolazak voditelja HKM Bern, fra Gojka Zovke, svakako i novčane pomoći koja nam je ovom prilikom darovana…, kazao je gučogorski gvardijan.

Fra Gojko Zovko je kazao kako oni u Misiji (oko 10 tisuća Hrvata iz BiH i RH) imaju osjećaja i senzibiliteta prema subraći  koji i dalje žive na svojim rodnim grudama što potvrđuje i kontinuirano prikupljanje novčanih sredstava za siromaše, potrebite… i svake godine, s tim nakanama u domovinu šalju oko 80 tisuća švicarskih franaka, a u ljetno vrijeme hodočaste u samostanska središta gdje su „jezgra vjere, kulture, povijesti, kulturne i tradicijske baštine. Već su bili, kazao je, fra Zovko, u samostanima Tolisa, Fojnica, Kraljeva Sutjeska, u Konjicu, Mostaru, i Tomislavgradu (u BiH), te u Vukovaru, Kninu i Udbini (RH), i svaki put otvorena srca i darežljivo… „Ne možemo ići u župe jer u HKM Bern ima Hrvata iz sedamdesetak i više župa, pa smo odlučili hodočastiti u samostanska središta koji su, ako se to tako može reći prezentanti naše vjere, naše baštine, povijesti… i evo nas i u Gučoj Gori, jednom od takvih izvorišta i ishodišta“, kazao je fra Gojko Zovko i istaknuo kako  mu je još iz vremena srednjoškolskog i studentskog obrazovanja u Visokom i Sarajevu, poznanik i prijatelj aktualni gučogorski gvardijan fra Drago Pranješ – Čarli. Kazao je također kako mu je drago što je sada tu, u Gučoj Gori, njegov profesor s Franjevačke teologije u Sarajevu, inače rodom iz travničke župe Potkraj, dr. fra Velimir Valjan („od koga sam mnogo što, uvijek dobroga, naučio…“) koji sad evidentira, klasificira, digalitizira, knjige, umjetnine, kulturnu i tradicijsku baštinu ovoga kraja.

A nakon svete mise i zajedničkog ručka, brojni gosti su razgledali samostan, družili se s domaćinima, razgledali  naselje Guču Goru smješteno pod  planinom Vlašić… i otišli natrag u Švicarsku ili pak na odmor na Jadran. Zadovoljni, kažu, a  isto su isticali i domaćini na čelu s gvardijanom fra Dragom Pranješom – Čarlijem.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Najčitanije vijesti

Izdvojene vijesti

LM