Gospodarstvo je bilo, bit će i jest jedna od najvećih spona među zemljama. Dobar i kvalitetan proizvod ne poznaje granice, što nam svojim primjerom pokazuju brojne uspješne tvrtke.
Upravo to je poruka koju iz godine u godinu šalje Sajam gospodarstva u Mostaru, koji je zaslužan za suradnju velikog broja tvrtki, posebice u regiji, piše Večernji list BiH. U tom kontekstu čelni ljudi Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Hrvatske gospodarske komore i Gospodarske komore Federacije BiH potpisali su jučer u Mostaru, na marginama otvaranja Međunarodnog sajma gospodarstva, sporazum kojim se potiče još bolja suradnja između gospodarstvenika iz dviju zemalja.
– Poboljšanje poslovnog okruženja i jačanje gospodarske suradnje zajednički je interes Hrvatske i BiH. Stoga ćemo kroz naše komorske sustave raditi na daljnjem poboljšanju bilateralnih odnosa, a ovaj sporazum važan je korak u tom smjeru – rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović. Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas istaknuo je kako su Hrvati u BiH najvažnija poveznica za bolju suradnju dviju zemalja te da će ovaj Ured pružati potporu povezivanju hrvatskih poduzetnika.
Europski fondovi
– Hrvati u Bosni i Hercegovini, kao lideri u mnogim područjima života ove zemlje, mogu biti i jesu dobra poveznica u unapređenju i jačanju gospodarske suradnje dviju prijateljskih zemalja – rekao je Milas. Predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH istaknuo je kako će taj sporazum omogućiti korištenje sredstava HBOR-a i europskih fondova. – Ovo je prozor prema Europskoj uniji iz kojeg, nadam se, može proisteći jedan novi oblik financiranja ako naše tvrtke budu prepoznale taj projekt i prijavile se za novčana sredstva koja će pod jako povoljnim uvjetima nuditi HBOR u Hrvatskoj – rekao je Šantić. Mirjana Čagalj, potpredsjednica za graditeljstvo i promet Gospodarske komore RH, istaknula je kako Republika Hrvatska i BiH imaju veliku trgovinsku razmjenu. – Bosna i Hercegovina je Republici Hrvatskoj prvi vanjski trgovinski partner, nadamo se razvijanju takvih odnosa i dalje. U to ime otvorili smo predstavništva u Mostaru i u Sarajevu. Nadamo se kako će se time sadašnje brojke iz godine u godinu povećavati. Isto tako, nadamo se kako će i Republika Hrvatska Bosni i Hercegovini u toj razmijeni doći na prvo mjesto, trenutačno smo na šestom – kaže Čagalj. Ističe kako će se ta suradnja između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske, ali i ostalih zemalja regije poboljšati završetkom autocesta, Pelješkoga mosta, kao i Jadransko-jonske ceste. – Sve navedeno, uz gradnju željeznica, jamči nam gospodarski razvitak. Bez takve prometne povezanosti nema ni gospodarskoga razvoja – jasna je Čagalj. Ističe kako sama realizacija spomenutih projekata otvara nova radna mjesta, a tu je velika prilika za radnike iz BiH. – Vi u BiH imate najbolje radnike armirače, zidare, tesare…, prema tome, nema govora o tome da oni neće imati posla kod nas – kazala je Čagalj dodavši kako je Hrvatska radnicima iz Bosne i Hercegovine jako blizu te da je to prednost u odnosu na ostale zemlje Europske unije u koje je trenutačno trend iseljavanja. Ona je podsjetila na problem koji Hrvatska trenutačno ima s radnom snagom.
Nedostaje radnika
– Nama je Vlada Republike Hrvatske ove godine odobrila kvotu od 12.000 radnika iz drugih zemalja. Međutim, prema podacima kojima trenutačno raspolažem, jako loše stojimo s popunjavanjem tih kvota – kazala je Čagalj i dodala kako je njoj poznato da je do sada popunjena samo kvota koja se odnosi na pekare, dok u građevini nedostaje ogroman broj radnika. – Kvota u graditeljstvu nije ni blizu ispunjenja, a problem će biti još veći kad krene gradnja Pelješkoga mosta, odnosno otvaranje gradilišta koja su tek najavljena, jer se svake godine gradi velik broj hotela, otvaraju brojni restorani… Mi tu najviše računamo na radnike iz Bosne i Hercegovine jer su kvalitetni, međutim, izgleda da je i njih sve manje – ističe Čagalj. Naglasila je i kako su zbog nedostatka radne snage poslodavci pristali na podizanje plaća u Hrvatskoj. Podsjetila je na činjenicu kako je potpisan kolektivni ugovor u graditeljstvu koji radnicima jamči veće plaće.
– Ako želite nekoga na baušteli, morate ga i platiti. Neće raditi ispod 2000 eura. Sve velike kompanije i tvrtke pristale su na povećanje plaća, ali traže da država kontrolira sve tvrtke kako ne bi došlo do zloupotreba, odnosno neuplata svih obveza prema radnicima – zaključila je Čagalj. Uz radnike u graditeljstvu, Republici Hrvatskoj nedostaje kuhara, konobara, spremačica, pomoćnih radnika…
