Kao psihijatar viđam sve više mladih odraslih osoba kod kojih se razvila psihotična bolest bez uobičajenih psiholoških čimbenika rizika. Umjesto toga, njihove anamneze često otkrivaju jedan znakovito čest čimbenik – svakodnevno korištenje marihuane
Zakonodavci započinju legalizaciju rekreativne upotrebe marihuane u mnogim saveznim državama, a psiholozi upozoravaju na ozbiljne rizike koje ona predstavlja za mentalno zdravlje mladih i odraslih.
Korištenje marihuane u brojnim je drugim međunarodnim studijama identificirano kao glavni uzrok psihoze, nasilja i zločina. U trima metaanalizama zaključeno je da je korištenje kanabisa povezano s trostruko većim rizikom od razvijanja psihoze, pogotovo one s paranoidnim simptomima, koja se može povezati s rizikom od nasilnih reakcija (Moore T.H. i dr., 2007.)
Izvješće iz 2017. godine Nacionalne akademije znanosti, inženjerstva i medicine pokazalo je da postoji vjerojatnost da korištenje kanabisa povećava rizik od razvijanja psihoza – što više korištenja, to veći rizik. Istraživači su također primijetili da postoje dokazi da marihuana može pojačati bipolarni poremećaj i povećati rizik od samoubojstva, depresije i poremećaja vezanih uz socijalnu anksioznost.
Kao psihijatar viđam sve više mladih odraslih osoba kod kojih se razvila psihotična bolest bez uobičajenih psiholoških čimbenika rizika. Umjesto toga, njihove anamneze često otkrivaju jedan znakovito čest čimbenik – svakodnevno korištenje marihuane.
Sada, kad god vidim mladoga odrasloga pacijenta sa psihotičnim simptomima, glavni čimbenik rizika koji istražujem kod te osobe je njezina povijest korištenja marihuane.
Marihuana, psihoza i nasilje
U važnoj novoj knjizi Tell Your Children the Truth About Marijuana, Mental Illness, and Violence (Free Press 2019), Alex Berenson, nekadašnji reporter New York Timesa i nagrađivani romanopisac, dao je velik doprinos brakovima, obiteljima, domeni mentalnog zdravlja i široj kulturi. Roditelji, učitelji, odgajatelji i zdravstveni radnici moraju biti svjesni studijâ ozbiljne psihijatrijske bolesti, nasilnog ponašanja i zločina vezanih za korištenje marihuane koje autor navodi.
U studiji ljudi sa psihozom iz 2018. godine provedenoj u Švicarskoj otkriveno je da je gotovo polovica korisnika kanabisa u razdoblju od tri godine postala nasilna. Njihov rizik za nasilje bio je četiri puta veći nego kod psihotičnih ljudi koji nisu koristili kanabis.
Psihološka dinamika prisutna u paranoidnom razmišljanju ljude navodi da vjeruju da drugi planiraju kako im nauditi. U tom kognitivnom poremećaju/deluziji paranoidna osoba počinja nasilna djela kako bi sebe zaštitila od drugih osoba za koje smatra da su joj prijetnja. Zapravo, najopasniji psihijatrijski pacijenti su oni paranoidni.
Studija 12 000 srednjoškolaca diljem Sjedinjenih Država iz 2012. godine pokazala je da je kod onih koji koriste kanabis više od tri puta vjerojatnije da će postati nasilni nego kod onih koji ga ne koriste, što nadmašuje rizik od korištenja alkohola.
Studije djece koja su umrla od zlostavljanja i zanemarivanja dosljedno pokazuju da su odrasli koji su bili odgovorni za njihovu smrt koristili marihuanu mnogo češće nego alkohol ili druge droge, i to mnogo, mnogo više nego široka populacija.
U sve četiri savezne države koje su legalizirale kanabis 2014. i 2015. godine – Aljasci, Coloradu, Oregonu i Washingtonu – od legalizacije došlo je do velikoga porasta broja ubojstava i nasilnih napada. Ukupno, u tim četirima državama je između 2013. i 2017. godine došlo do porasta broja ubojstava od 35 % i porasta broja napada od 25 %, što je daleko nadmašilo nacionalne tendencije.
Studija s 3801 sudionikom iz 2010. godine provedena u Australiji pokazala je da je korištenje kanabisa s početkom u 15. godini povećalo rizik od halucinacija u 21. godini gotovo tri puta.
Studija s 5300 sudionika provedena 2018. godine u Engleskoj pokazala je da korištenje kanabisa kod tinejdžera otprilike utrostručilo rizik od psihotičnih simptoma.
Studija sa 6534 sudionika provedena 2018. godine u Finskoj pokazala je da korištenje kanabisa više od pet puta povećalo rizik od psihotičnih poremećaja gotovo sedam puta.
Broj ljudi koji u bolnicu dolaze sa psihozom dramatično je porastao od 2006. godine, kako je raslo korištenje marihuane. Do 2014. godine, najrecentnije godine za koju su dostupni podaci, 11 % Amerikanaca koji su došli na hitnu sa psihotičnim poremećajem također je imalo sekundarnu dijagnozu zlouporabe marihuane.
Berenson navodi da je rekreativno korištenje kanabisa u proteklom desetljeću poraslo samo umjereno, ali često korištenje se dramatično povećalo – gotovo trostruko. Sredinom sedamdesetih godina 20. stoljeća većina marihuane konzumirane u Sjedinjenim Državama sadržavala je manje od 2 % tetrahidrokanabinola, ili THC-a. Današnji korisnici tu drogu ne bi ni prepoznali kao marihuanu. Marihuana koja se prodaje u legalnim trgovinama danas redovito sadrži 25 % THC-a.
Velika međunarodna studija objavljena u ožujku 2019. godine, o prvim epizodama psihoze na 11 mjesta u Europi i u Brazilu, o kojoj je izviješteno u časopisu The Lancet, da je svakodnevno korištenje kanabisa povezano s češćim pojavljivanjem psihotičnog poremećaja, za koji je gotovo pet puta vjerojatnije da će se pojaviti kod svakodnevnog korištenja visokopotentnih tipova kanabisa.
Na tri mjesta s najvećom konzumacijom visokopotentnog kanabisa svakodnevno korištenje visokopotentnog kanabisa bilo je povezano s najvećim povećanjem vjerojatnosti za pojavu psihotičnog poremećaja u usporedbi s osobama koje nikada nisu konzumirale kanabis: četiri puta veće u Parizu, pet puta veće u Londonu, i više od devet puta veće u Amsterdamu.
Uz to, u velikoj metaanalizi koju je provelo Sveučilište McGill, objavljenoj u Journal of the American Medical Association, došlo se do zaključka da je konzumiranje marihuane u adolescenciji povezano s povećanim rizikom od razvijanja ozbiljne depresije i suicidalnih misli kod mladih odraslih osoba.
Kao rezultat raširenog korištenja, danas bi kanabis mogao biti najveća prijetnja mentalnom zdravlju mladih i mladih odraslih osoba te tjelesnome zdravlju svih onih koji su žrtve nasilja uzrokovanoga paranoidnim razmišljanjem.
Privlačnost i zamka
Korisnici kanabisa često izjavljuju da im to pomaže opustiti se nakon stresnoga dana, što se, naravno, navodi i kao dobra strana korištenja alkohola. Korištenje kanabisa na samome početku dana nesvjesni je pokušaj smanjivanja tjeskobe uzrokovane nesigurnošću, usamljenošću ili pretjeranim bijesom. Zbog tih snažnih učinaka od te se droge teško odviknuti.
Kada sam pred mladim odraslim pacijentom izrazio zabrinutost da bi njegovo svakodnevno korištenje marihuane moglo imati veze s njegovim nedavnim i dugim hospitalizacijama zbog psihoze, on je reagirao izrazom posvemašnje nevjerice da bi mu njegova trava mogla škoditi. Uvijek je mislio da mu ona pomaže nositi se sa stresom, i da mu predstavlja izvor zadovoljstva.
S veoma tužnim i zabrinutim izrazom lica pitao me govorim li mu da prestane pušiti travu svakoga dana.
Moj je odgovor bio da moramo još razgovarati o otkrićima da kanabis može uzrokovati paranoidno razmišljanje. Zatim sam s njim podijelio anonimni opis nekoliko mladih odraslih pacijenata kod kojih je paranoidno razmišljanje prestalo uz korištenje antipsihotika i prestanak korištenja kanabisa.
Marihuana na početku kod redovitih korisnika smanjuje anksioznost, ali može dovesti do povlačenja iz društva. Kao i kod korištenja drugih droga, te alkohola i pornografije, može dovesti do toga da osoba postane zatvorenik u samoj sebi, i oslabiti zdravo samodarivanje u vezama.
Plan tretmana
Kanabis se, poput opijata, alkohola i pornografije, koristi radi smanjivanja ili prikrivanja emocionalne boli anksioznosti, tuge i usamljenosti, nepovjerenja prema drugima, intenzivnog bijesa te nesigurnosti, beznađa ili traume. Kao što se događa pri zloporabi opijata ili pornografije, to može biti i očitovanje izražene sebičnosti i opsesije ponašanjima s ciljem pronalaženja ugode.
Tim se psihološkim konfliktima može pristupiti korištenjem terapije opraštanjem, koja smanjuje bijes povezan sa svim psihološkim konfliktima i olakšava njihovo razrješenje. Uz to, rast u vrlini može smanjiti bolne osjećaje i opsesiju sobom i zadovoljstvom.
Kada je paranoidno razmišljanje posljedica korištenja marihuane, prva intervencija mora biti prestanak korištenja droge i uvođenje antipsihotika. No pokušaji kulture da se normalizira korištenje opasne droge i ovisnost o njoj često pripomažu da kod roditelja, članova obitelji, pa čak i kod stručnjaka za mentalno zdravlje bude prisutno snažno poricanje da bi korištenje kanabisa moglo biti uzrok paranoidnog razmišljanja, pretjeranog bijesa, i nasilnog ponašanja.
U brakovima ili vezama sa zajedničkim življenjem, ako je paranoidno razmišljanje intenzivno, preporučuje se razdvojenost radi zaštite od mogućega žestokoga bijesa. Pomirenje bi trebalo ovisiti o prestanku korištenja marihuane, negativnom rezultatu testiranja mokraće i korištenju antipsihotika.
Sudjelovanje u programu oporavka od 12 koraka također je važan dio plana tretmana.
Ako osoba može održati dulje razdoblje trijeznosti i slobode od paranoidnog razmišljanja, treba se razmotriti pokusno razdoblje bez lijekova.
Studija Harvardske škole javnog zdravstva provedena 2018. godine na 5 000 mladih koje se pratilo do odrasle dobi pokazala je dobrobiti odgoja u obitelji s vjerom, redovitim odlaskom u crkvu i molitvom.
Prekinuti prikrivanje
U prošlosti je duhanska industrija ostvarivala enormne profite poričući štetnost cigareta. Povijest se ne smije ponavljati, ovoga puta s moćnim kanabis-lobijem, koji također očekuje ostvarivanje ogromnoga financijskoga dobitka.
Zapravo, prema New York Timesu, duhanska industrija ima svoje interese vezano za marihuanu. Proizvođači Marlbora i drugih cigareta platili su 1,8 milijardi dolara za gotovo polovicu Cronos Group, tvrtke za proizvodnju kanabisa iz Toronta.
U kolovozu 2014. godine tvrtka Constellation Brands, vlasnik Corone i drugih piva, platila je četiri milijarde dolara za većinski udio u drugoj kanadskoj tvrtki za proizvodnju marihuane, Canopy Growth. Tog istoga mjeseca je još jedan proizvođač piva, Molson Coors, formirao zajednički pothvat s tvrtkom za proizvodnju kanabisa iz Quebeca.
U jednom intervjuu Berenson je ustvrdio da postoje izvještaji da je George Soros glavni financijer Drug Policy Alliance, velikih zagovornika legalizacije marihuane.
Čitatelji koji se oslanjaju na znanost u potrazi za kvalitetnim zaključcima trebaju pročitati Berensonovu knjigu te razgovarati sa stručnjacima za mentalno zdravlje koji su iz prve ruke vidjeli ogromnu štetu koju je uzrokovao kanabis i koji poznaju povijest psihoze i nasilja što ga je on stoljećima uzrokovao.
Prikrivanje štetnosti marihuane mora prestati.
dr. Richard Fitzgibbons
